Rezultat restrukturiranja: željeznica kakvu očekuje korisnik

U srijedu 9. svibnja 2018. u Zagrebu, u prostorijama HUP-a, na tribini “Kakvu željeznicu želimo?” bilo je burno! Razbuktale su se strasti – ali su se sudionici rastali u dobroj vjeri: javni interes je na prvom mjestu! Željeznica treba ovoj zemlji: treba nam jasna slika kamo idemo, osiguran i transparentno potroÅ¡en novac te stručni ljudi koji će biti pojedinačno i osobno odgovorni za svaki segment – od voÄ‘enja tvrtke do voÄ‘enja svakog projekta. Treba nam kontinuitet i strategije koje će svi poÅ¡tivati.

Na Tribini okupilo se preko 150 predstavnika struke, znanosti i industrije, kako bi zajedno došli do ključnog odgovora na pitanje koje je bilo okosnica programa. Organizator tribine bio je Savez za željeznicu, koji ove godine obilježava 10. obljetnicu rada, uz partnere HGK i HUP te pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Srebrni sponzori tribine bili su HŽ Infrastruktura, ALTPRO, Pružne građevine i Končar-KET, a brončani HŽ Putnički prijevoz, RŽV Čakovec, Rail Cargo Carrier Hrvatska, Sindikat infrastrukture HŽ-a i Sindikat željezničara Hrvatske.

Cilj tribine bio je poboljšanje komunikacije između javnoga sektora, željezničkih tvrtki, novih operatera, industrije i znanosti te osvješćivanje uloge željeznice, kao javne usluge, u demografskoj obnovi RH te vraćanje fokusa na korisnika željezničkog prijevoza, kao ključnog dionika. Predsjednik Saveza za željeznicu Zoran Maršić u svom pozdravnom govoru posebno je zahvalio pokroviteljima, predsjednici RH Kolindi Grabar Kitarović i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, na tome što su prepoznali važnost ove teme te HUP-u i HGK-u, koji su, kao suorganizatori, pružili pomoć u organizaciji. Posebnu zahvalu uputio je partnerima koji su nas i ovoga puta podržali.

-Ovu tribinu organizirali smo na temu strategije i restrukturiranja jer je u tijeku nova faza restrukturiranja željezničkog sektora, koje inače traje od 1995. godine sa promjenjivim rezultatima. Vlada RH nedavno je donijela Program reformi, u kojem se dio odnosi i na restrukturiranje željezničkog sektora. Stoga je pravo vrijeme da sa dionicima na Tribini podijelimo korisna iskustva i pozitivne primjere drugih željeznica, raspravimo o mogućim smjerovima restrukturiranja i, najvažnije, dobijemo povratnu informaciju kakvu željeznicu priželjkuju naši korisnici, rekao je Maršić.

Željeznica – zamašnjak hrvatskog gospodarstva

U ime HKG, potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj, čestitala je Savezu za željeznicu 10 godina uspješnog rada i naglasila to da im je HGK uvijek otvoren za suradnju. Čagalj u željeznici vidi zamašnjak hrvatskog gospodarstva, u kojoj je važan javni interes, koji može snažno utjecati na demografiju. HGK i Savez za željeznicu već dugi niz godina odlično surađuju na području željezničke problematike, spajanjem gospodarstvenika i predstavnika javne uprave, sa ciljem unapređenja željezničkog prijevoza. Moderna i sigurna željeznička infrastruktura i usluge u prijevozu tereta i putnika, glavni su preduvjet za brži razvoj hrvatskog gospodarstva, nove investicije i zapošljavanje te i za rast standarda stanovništva u cjelini, smatra Čagalj, najavljujući da za željeznicu dolaze bolje dani.

-HGK i HUP su uz željeznicu, jer nove investicije, koje trebaju doći, nose i nova zapošljavanja. Na tom tragu je i nedavno potpisani sporazum u Splitu, između više dionika, o namjeri izrade dokumentacije za gradnju pruge koja će povezivati Zračnu i Trajektnu luku Split. Županijska komora HGK Split „bdjet će“ nad tim projektom, koji će dati dodatni poticaj dalmatinskom gospodarstvu. Usvajanjem Prometne strategije hrvatska Vlada i nadležno ministarstvo uvidjeli su to da je ovo pravo vrijeme za revitalizaciju željezničke infrastrukture te početak čitavog niza projekata financiranih iz EU fondova, a koji se isključivo odnose na željeznicu.
U ime drugog suorganizatora, HUP-a, skup je pozdravila Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom koja je rekla to da HUP okuplja 6000 poslodavaca, među kojima su i javna poduzeća sa velikim brojem radnika. Sve njih more iste brige, među kojima je i velik utjecaj politike na poslovanje.
-Za bolje poslovanje gospodarstva, a time i željeznice, smatram važnim tri stvari: depolitizaciju upravljanja te transparentno i učinkovito poslovanje. Željeznica je kralježnica svake države, ima golem utjecaj na gospodarstvo i mogla bi biti mjesto prosperiteta, što se često gubi iz vida. Nadam se da će ova tribina dati odgovor kako željeznicu staviti u funkciju gospodarstva, jer se radi o „širokoj strateškoj priči“, rekla je Kosanović.

Tribina je bila više nego potrebna

Pozdravljajući skup u ime predsjednice RH, njezin izaslanik Darinko Bago čestitao je Savezu 10. obljetnicu rada i pritom rekao:
-Osjećam se pomalo kao željezničar i pozdravljam organizaciju ove tribine jer je ona više nego potrebna. Neće biti jednostavno odgovoriti na pitanje postavljeno u naslovu. Modernizacija i restrukturiranje željeznice je dugoročan proces, zahtjeva velike investicije i planiranje do 25 godina unaprijed. Kad budemo imali odgovor na pitanje kakvu Hrvatsku želimo 2050., moći ćemo znati kakvu željeznicu trebamo. Na željeznicu treba gledati sa društvenog aspekta i da bismo dobili pravi odgovor moramo uključiti nekoliko razina: ozbiljno promišljanje budućnosti, ozbiljne organizacijske promjene, pametne financijske planove i građevinski aspekt projekata.

U ime predsjednika Vlade RH i resornog ministra, skup je pozdravila prof. dr. sc. Nikolina Brnjac, državna tajnica MMPI, koja je potom nastavila sa svojom prezentacijom o strateškom okviru za željeznicu.
-Novom fazom restrukturiranja krenuli smo „na put“ koji je u funkciji ostvarenja zacrtanih strateÅ¡kih ciljeva. Nakon Å¡to se jednom usvoji cjelokupni strateÅ¡ki okvir, koji će svi poÅ¡tivati – bez obzira na promjene vlada i ministara – restrukturiranje željezničkog sektora može rezultirati željeznicom kakvu očekuje korisnik. Usvojena je Strategija prometnog razvoja RH, radi se Pismo sektorske politike, revidira se Nacionalni program ulaganja u željezničku infrastrukturu, planira se izraditi sektorska strategija za željeznicu te novi nacionalni planovi ulaganja u željeznički sektor, a posebice u željezničku infrastrukturu, rekla je dr. Brnjac.

Potom je nizom podataka pokazala da se željeznicom godinama nitko sustavno nije bavio. Zacrtani nacionalni programi realizirani su sa svega 10 do 13 posto i u tome se dotakla odgovornosti svih dosadašnjih vlada i uprava. Naročito je naglasila razdoblje između 2007. i 2014. godine, kad nije donesen niti jedan značajan strateški dokument za željeznicu. Zato je, kao ciljeve postavila realizaciju planiranih strategija. Podjelu željeznice 2005. i 2012. ocijenila je kao pogrešku, jer je nestala koordinacija, a „…sa podjelama smo tako daleko otišli da ćemo teško popraviti te greške“, rekla je.
-Sada radimo reviziju Nacionalnog programa željezničke infrastrukture, ali smo istodobno krenuli u izradu novoga, za razdoblje 2020. – 2025. Novim zakonom predviÄ‘amo vertikalnu integraciju i svi su modeli otvoreni. U izradi je i Zakon o integriranom putničkom prijevozu koji ocjenjujem kao najbitniji, jer će se nakon njegova donoÅ¡enja potpisati desetogodiÅ¡nji ugovor sa putničkim operaterom, a za proces privatizacije HŽ Carga angažirali smo savjetnika s kojim ćemo analizirati stanje i potom donijeti odluke.

Kralježnica polomljena na nekoliko mjesta

Potom se ekonomski analitičar prof. dr.sc. Anto Bajo osvrnuo na dosadašnje rezultate restrukturiranja željezničkog sektora u Hrvatskoj, napomenuvši to da „… nakon 27 godina postojanja države Hrvatske, Vlada RH mora uzeti željeznicu kao prioritet, mora smanjiti subvencije, poboljšati upravljanje imovinom, odabrati kompetentne kadrove za vođenje društava, veći dio novca za investicije povlačiti iz EU fondova i umjesto novih zajmova za ceste, novac treba usmjeriti u glavne željezničke strateške pravce“. Prezentirajući analizu rezultata dosadašnjeg procesa restrukturiranja, koji se uglavnom odvijao na formalnoj razini i „sa figom u džepu“, rekao je i sljedeće:
-Dosadašnje restrukturiranje svelo se na statusne promjene u kojima su se društva jednostavno „pogubila“, a zbog podjele nekretnina i međusobnih obveza matice i novonastalih društava, sve je rezultiralo dugotrajnim sudskim procesima koji opterećuju redovno poslovanje, a nema ni individualne odgovornosti za prošle i buduće procese. Mi smo, zapravo, fenomenalni: ja uopće ne znam tko bi, osim nas, mogao izdržati takav proces. Ako je željeznica kralježnica gospodarstva, ka što se ovdje više puta spomenulo, onda je ona polomljena na nekoliko mjesta, rekao je dr. Bajo.
U prvom dijelu programa joÅ¡ je voditeljica sektora željeznice i žičara u Ministarstvu infrastrukture Republike Slovenije Vlaste KampoÅ¡ Jerenec predstavila proces restrukturiranja Slovenskih željeznica, koji nije bio lagan, odvija se već godinama i joÅ¡ nije zavrÅ¡en. U meÄ‘uvremenu Slovenija je bila tužena Europskom sudu zbog zadržavanja holdinga, a na temu željeznice održana su i dva referenduma, pa je KampoÅ¡ Jerenec ocijenila to da je željeznica u Sloveniji prvorazredno političko pitanje. Ali, kazala je KampoÅ¡ Jerenec, “… ako ne možemo zamisliti mobilnost i budućnost  bez željeznice, onda je moramo modernizirati danas”.

Uzbudljiva panel-rasprava

Potom je uslijedila konstruktivna i na trenutke vrlo uzbudljiva panel-rasprava, na kojoj se pokušao dati odgovor i smjernice za razvoj restrukturiranja, kako bi uistinu Hrvatska i dobila željeznicu kakvu korisnik zaslužuje. Panelu su se, osim navedenih predavača, pridružili i predsjednik Saveza za željeznicu Zoran Maršić, član Uprave-direktor Rail Cargo Carrier-Croatia d.o.o. Milan Brkić, župan varaždinski Radimir Čačić i predsjednik udruge „Lipa“ Davor Huić. Na samom početku rasprave dr. Brnjac i dr. Bajo složili su se oko toga kako je u povijesti restrukturiranja učinjena ključna pogreška – ukidanje HŽ Holdinga koji je, prema njihovom mišljenju, ključan kao organizacija koja će dati potrebnu strukturalnu povezanost pojedinih HŽ-ovih društava u jednu funkcionalnu cjelinu.

-Niti jedna reforma do sad nije učinjena s detaljnom analizom posljedica, stoga su učinjene velike greške koje su se mogle spriječiti, Zakon mora dati temelj za reorganizaciju željeznice, ali samo strateški vođenom provedbom moramo moći spriječiti da se te greške ne ponove. Imamo hrabrost i volju za reorganizaciju i stoga krećemo u izradu novog Zakona o željeznici, koji bi trebao biti gotov do kraja ove godine – istaknula je dr. Brnjac.

Kao dvije ključne točke za uspješnu reorganizaciju i smjer u kojem bi nova faza restrukturiranja trebala ići, kao prioritet dr. Bajo je istaknuo „kadrovsku politiku“ i stabiliziranje željezničkih društava. No, čak i da se usvoje sve smjernice i naprave najbolje stručne analize, kao preduvjet postavljanja prave strategije za novu fazu restrukturiranja, nužno je kvalitetno kadroviranje na operativnoj razini. Na to se nadovezao Radimir Čačić koji je prethodnim i postojećim HŽ-ovim upravama zamjerio neadekvatno provođenje strategija:
-Politika je mjerljiva disciplina, morate imati jasan cilj i liniju odgovornosti, potrebno je stručno i adekvatno vodstvo na operativnoj razini, rekao je.
Na pitanje o konkurentnosti i mogućoj privatizaciji HŽ Carga, Milan Brkić istaknuo je to da HŽ Cargo na trenutnom tržištu nema konkurenciju i kako ne smatra to da se kroz liberalizaciju oduzima dio „tržišnog kolača“ HŽ Cargu.

-Svi operateri moraju raditi kao cjelina, skladno i s ciljem povećavanja generalne konkurentnosti Hrvatske kao tržišta, kako bi se stvorio učinkovitiji sustav za sve dionike, rekao je Brkić.
U ime poreznih obveznika koji su plaćali sve dosadašnje reorganizacije, a platit će i buduće, govorio je Davor Huić, postavivši generalno pitanje
-Treba li nam uopće željeznica? Što to porezni obveznici dobivaju zauzvrat?

Pitanje je elaborirao argumentom da niti jedna vlada niti uprava do sada nisu napravile detaljnu analizu o tome zašto je željeznica nužna za porezne obveznike, koje su koristi za građanstvo, analizu efikasnosti i netransparentnog trošenja novca poreznih obveznika. Tek nakon što se napravi ovakva analiza, moguće je krenuti u izradu prave strategije, pojasnio je Huić. No, svi su panelisti bili složni u jednom: željeznica se mora razvijati u skladu s javnim interesom i mora biti kralježnica Hrvatske, mora služiti građanima i tvrtkama.

Zaključujući tribinu, predsjednik Saveza za željeznicu Zoran Maršić rezimirao je ciljeve organizacije ovakvih panel-rasprava, koje će Savez za željeznicu nastaviti i dalje:
-Savez za željeznicu, čija je vizija Hrvatska u kojoj su javni prijevoz i željeznica okosnica održivog razvoja, na korist sviju korisnika, smatra to da je krajnje vrijeme da se donesu i u djelo počnu provoditi, važne odluke strateškog restrukturiranja željeznice. Danas smo s dionicima podijelili korisna iskustva i pozitivni primjer Slovenskih željeznica, raspravili smo o mogućim smjerovima restrukturiranja i, najvažnije, dobili povratnu informaciju kakvu željeznicu priželjkuju naši korisnici. Sad je vrijeme da ove zaključke prenesemo u djelo, zaključio je Maršić.

Zaključci usvojeni na Tribini priložit će se kao set preporuka i smjernica raspravi koja se vodi oko izrade Nacionalne strategije „Hrvatska 2030.“

Foto: Dragutin Staničić

Prezentacije:

Nikolina Brnjac

Vlasta Kampoš Jerenec

Ante Bajo