Hyperloop – budućnost putovanja?
Elon Musk, poznat kao milijarder i poduzetnik, Äovjek je pun ideja koji u svome vlasniÅ¡tvu drži mnoga poduzeća, te je jedan od trenutno najutjecajnijih ljudi na svijetu. Poistovjećujemo ga s brandovima kao Å¡to su stranica za online plaćanje – PayPal, divom solarnih panela SolarCity-em, ili pak Tesla Motorsom. Svi se oni Äine kao razumni, praktiÄni odgovori modernizmu. No, mnogima se njegova ideja za pan-ameriÄku mrežu magnetskih levitirajućih vlakova Äini manje u skladu s mogućim.
Musk je prvo iznio prijedlog za njegov Hyperloop transportni sustav u 2013., nazivajući ga “mjeÅ¡ancem izmeÄ‘u Concordea i traÄniÄkog piÅ¡tolja”.  Ideja je da putniÄke kapsule prozuje izmeÄ‘u Los Angelesa i San Francisca kroz dvije paralelne cijevi (loop-petlja u imenu vlaka).
Ipak, njegov izvorni procijenjeni troÅ¡ak za liniju izmeÄ‘u Los Angelesa i San Francisca Bay iznosio je 6 milijardi dolara, Å¡to infrastrukturni struÄnjaci i ekonomisti smatraju velikim podcijenjivanjem.
Do sada, smatralo se neisplativim, a nakon poÄetnih prijedloga iz 2013. godine, sve je zamalo proÅ¡lo bez puno praÅ¡ine. Kao Å¡to se ispostavilo, Musk okupio skupinu od 100 honorarnih inženjera, koji će provesti daljnja istraživanja u zamjenu za burzovne opcije, a u krajem proÅ¡le godine su konaÄno objavili dokument koji ocrtava njihov napredak. Uskoro je najavio i gradnju Hyperloop testne staze, najvjerojatnije u Texasu.
Otkrio je i kako će testna staza biti privatno financirana. Budući da je vrlo bogat Äovjek, Å¡anse da se to ostvari u ne predalekoj budućnosti su sasvim izgledne.
Ukratko, doÅ¡lo je vrijeme da se Hyperloop poÄinje uzimati ozbiljno. U tom duhu, evo nekoliko zakljuÄaka iz 76 stranica brifing dokumenta inženjera.
Trenutni najbrži vlak na svijetu je japanski maglev, koji je ovaj tjedan oborio svjetski rekord (koji koristi takoÄ‘er magnetsku levitacijsku tehnologiju) i postigao 602 km/h (no, samo na testnoj stazi). Hyperloop bi trebao udvostruÄiti tu brzinu pomoću iste tehnologije (koja pokreće i povlaÄi vlak kako lebdi iznad magnetske željeznice) unutar vakuuma, pa će se tako trenje svesti na najmanju moguću mjeru.
Kao rezultat toga, izraÄuni inžinjera se temelje na ideji da će se putnici moći kretati oko 800 km/h.
Kako bi prikazali svoje ambicije, skupina je proizvela simulacije izgleda vlakova koji grandiozno prolaze ispred raznih ameriÄkih gradskih znamenitosti.
Washington
New York
TakoÄ‘er, nadaju se da će cijene moći držati niskima. Ako će se projekt držati izvornog proraÄuna od 6 milijardi dolara, cijene karata izmeÄ‘u npr. Los Angelesa i San Francisca bi mogle iznositi 20-30 dolara. To bi bilo drastiÄno jeftinije od putovanja zrakoplovom ili vlakom, jer na toj relaciji cijena karte iznosi minimalno 100 dolara. No, izvješće priznaje, ako će proraÄun za svaku liniju biti veći, cijene karata će morati rasti kako bi se pokrili troÅ¡kovi.
InaÄe, predviÄ‘a se da kapsule neće uopće imati prozore, te je Äak moguće da neće postojati mogućnost odlaska na wc. TakoÄ‘er, kako bi se postigle te ogromne brzine, kapsule će ići debelim, zatvorenim cijevima, Äime se automatski može iskljuÄiti pogled na krajolik prilikom putovanja. Isto tako, pojas za putnike bi trebao biti zavezan tokom cijelog putovanja. No, trenutno se traže rjeÅ¡enja za te izazove.
K svemu tome, javlja se i joÅ¡ veći mogući problem – napuknuće kapsule. Problem je s putujućom kapsulom to Å¡to putuje kroz zrakopraznu cijev. Ako doÄ‘e do napuknuća i rupe na kapsuli, te bi putnici trebali biti evakuirani, javljaju se uvjeti tlaka sliÄni onima u svemiru. Nemoguće je pritom izbjeći posljedice dekompresije.
No, nastavlja se u pozitivnom tonu – “nismo srećom u svemiru, već na zemlji i vjerujemo kako će naći sistemi za dovoljno brzo kompenziranje pritiska.”
A.P.
Izvor:Â citymetric.com