Zašto je Nizozemska prigrlila bicikl?

Obično se misli kako su bicikli uvijek vladali Nizozemskom, ali u stvari, nakon Drugog svjetskog rata, Nizozemska je poprilično slijedila put drugih zemalja i prigrlila je automobil, uništavajući pritom cijele četvrti kako bi se napravilo mjesta za automobile. Uporaba bicikala pala je s 80% na 20%, te se već mislilo kako bicikli možda nestaju.

To se sve promijenilo u sedamdesetim godinama, te je Amsterdam polako postao glavni biciklistički grad u svijetu.

Taj rastući obujam prometa uzeo je svoj danak. Broj prometnih žrtava doÅ¡ao je do svog vrhunca, na čak 3300 smrtnih slučajeva u 1971. ViÅ¡e od 400 djece poginulo je u prometnim nesrećama samo te godine. Ovaj zapanjujući gubitak doveo je do prosvjeda različitih grupa, od kojih je najupečatljiviji bio Stop de Kindermoord (“Stop ubojstvima djece”).

Nakon naftne krize 1973., vlada je počela raditi na predstavljanju bicikala kao alternative automobilu. 70-te prošlog stoljeća su tako postale razdoblje kada se Nizozemska preselila na uravnoteženiji transportni pristup koji je dao mjesta, infrastrukturu i financiranje za bicikliste i pješake.

Postepeno, nizozemski političari postali su svjesni mnogih prednosti biciklizma, a njihova prometna politika se promijenila – možda automobil i nije način prijevoza budućnosti nakon svega. U 1980-tima, nizozemski gradovi počeli su s uvoÄ‘enjem mjera kako bi njihove ulice bile prijateljski nastrojene brema biciklima.

Iako, bitka se vodi i dalje, sklonost urbanista za davanje prednosti automobilima je i dalje konstantna. To je lako razumjeti, jer recimo pomoćni tunel za bicikliste znači da se mora potrošiti dodatni novac na takvom projektu gradnje.

Kod nas, bitke tek zapravo počinju, jer biciklizam nije u velikom zamahu, te automobil i dalje ima pravo prvenstva. No, na primjerima Nizozemske i još i Danske recimo, postoje načini da neka ideja postane mainstream s vremenom.

A.P.

Foto: pps.org, bicycledutch.wordpress.com