Zaključci s tribine „Uloga hrvatske industrije u modernizaciji željeznice“

U organizaciji Saveza za željeznicu, Hrvatske gospodarske komore i IPC Dunav Jadran 26. veljače je u prostorijama HGK u Zagrebu održana tribina „Uloga hrvatske industrije u modernizaciji željeznice.“ TržiÅ¡te željezničke industrije u svijetu bi do 2023. godine trebalo prihodovati gotovo 200 milijardi Eura. Hrvatska ima tvrtke koje bi mogle uzeti i dio tog kolača na mnogim kontinentima. 

Na otvaranju konferencije dekan Fakulteta prometnih znanosti iz Zagreba, prof. dr. sc.  Tomislav Josip Mlinarić, koji je na tribinu doÅ¡ao kao posebni izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske, naglasio je kako je željeznica izuzetno važna tema za budući razvoj Hrvatske dodavÅ¡i kako sva jaka gospodarstva duguju svoj razvoj upravo ulaganjima u željeznički sustav, te postavljajući pitanje zaÅ¡to Republika Hrvatska to nije u stanju.  Kako je rekao g. Mlinarić, željeznički sustav RH mogao biti gospodarski zamaÅ¡njak, a to bi mnogo značilo i za domaću znanost. Naime, Hrvatska imam veliki neiskoriÅ¡teni potencijal, no oslanja se na pamet izvana iako imam domaću kvalitetu. Za primjer je naveo činjenicu da je prometni strategiju RH radila tvrtka iz Å panjolske. Zaključio je kako Hrvatskoj nedostaje bolji pristup i država koja je spremna ulagati u željeznicu, ali na pametan način jer je bolje da se ne ulaže niÅ¡ta ako od toga neće imati koristi hrvatsko gospodarstvo. 

Pozdravnim govorima obratili su se ispred organizatora: Zoran MarÅ¡ić, predsjednik Saveza za željeznicu, Tomislav RadoÅ¡, potpredsjednik HGK za industriju i energetiku i Dražen Vidović, predsjednik Intermodalnog promotivnog centra Dunav-Jadran. 

Uvod u panel raspravu bila je uvodna prezentacija Ante Klečine, glavnog koordinatora Saveza za željeznicu vezano za stanje željezničke industrije u svijetu i kod nas, a ujedno je predstavio i rezultate ankete o željezničkoj industriji koja je provedena mjesec dana ranije. 

Gotovo 48 posto ispitanika u anketi ocijenilo je važnim postojanje krovnog udruženja ili klastera domaćih proizvoÄ‘ača u željezničkoj industriji, dok ih viÅ¡e 43 posto smatra to iznimno važnim. TakoÄ‘er, gotovo 57 posto ispitanika ocijenilo je iznimno važnim postojanje jedinstvenog registra svih domaćih proizvoÄ‘ača i potroÅ¡ača. ViÅ¡e od 52 posto ispitanika smatra da domaći proizvoÄ‘ači i dobavljači nisu u dovoljnoj mjeri zastupljeni kao dobavljači proizvoda i usluga za nacionalne željezničke tvrtke, a gotovo 31 posto njih krivca za to pronalazi u loÅ¡oj kvaliteti natječajne dokumentacije. Na pitanje koliko ste zadovoljni trenutnim načinom provedbe javne nabave nacionalnih željezničkih tvrtki 26 posto ispitanika je odgovorilo da je izrazito nezadovoljno. 

TržiÅ¡te željezničke industrije u svijetu tijekom 2017. godine generiralo je 163 milijarde Eura prihoda, a procjenjuje se da će do 2023. godine dosegnuti čak 193 milijarde Eura. Hrvatska ima nekoliko tvrtki koje su već sad u samom svjetskom vrhu vezano za kvalitetu visokotehnoloÅ¡kih proizvoda za željezničku infrastrukturu, tehniku i tehnologiju. Uz bolje organiziranje sektora, Hrvatska bi mogla postati značajan igrač na svjetskom tržiÅ¡tu, a industrija koja bi nosila tu proizvodnju i razvoj bi pridonijela rastu BDP-a. 

Na panelu o Ulozi hrvatske industrije u modernizaciji željeznice sudjelovali su Zvonko Viduka (SZŽ, ALTPRO), Zoran Aralica (Ekonomski Institut), Tomislav RadoÅ¡ (HGK), Robert Božinović (MINGO), Gojko Stunjek (TŽV Gredelj), Josip Ninić (Končar – KEV) i Goran JuriÅ¡ić (Tehnički servisi željezničkih vozila). Panel je vrlo nadahnuto vodio Mislav Togonal. 

Kao najveći problem predstavnici domaće industrije istaknuli su javne natječaje u Hrvatskoj na kojima poslove dobivaju većinom strane tvrtke, pa domaće kompanije ne samo da ne sudjeluju u projektima već ne mogu dobiti ni kvalitetne referencije za izlazak na strana tržiÅ¡ta. 

Direktor tvrtke Altpro Zvonimir Viduka  osvrnuo se na pitanje sudjelovanja hrvatskih tvrtki u EU projektima i istaknuo kako je najveći problem to Å¡to se ne zna kolika je participacija domaće industrije u njima. “To se u drugim zemljama zna i ne dopuÅ¡ta se da im strane tvrtke diktiraju uvjete natječaja”.

Problem javne nabave i referencija apostrofirao je i potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav RadoÅ¡, naglasivÅ¡i da Komora radi sve Å¡to je u njenoj moći da se čuje glas domaće industrije i da domaći gospodarstvenici Å¡to viÅ¡e sudjeluju u europskim natječajima. 

Načelnik sektora za industrijsku politiku MINGO-a Robert Blažinović iznio je podatke Svjetske banke prema kojima domaća industrija sudjeluje s otprilike 35 posto u projektima u željeznici dodavši kako je Ministarstvu gospodarstva u interesu da taj udio bude što viši, te kako ulažu maksimalne napore kako bi progurali interese domaćih proizvođača na europskoj razini.

Josip Ninić iz Končar Električnih vozila naglasio je kako oni već godinama za HŽ rade vlakove koji su prilagoÄ‘eni domaćem prometu te da će ih nuditi i ubuduće. Ninić je dodao kako su novi tenderi za 21 vlak velika prilika i Končar se priprema da ih isporuči iz svojih pogona. 

Goran JuriÅ¡ić iz Tehničkog servisa željezničkih vozila pojasnio da se Tehnički servisi željezničkih vozila bave održavanjem vozila domaćih i stranih prijevoznika te da im trenutno oko 80 posto posla otpada na domaće tvrtke. 

Zoran Aralica s Ekonomskog instituta istaknuo je kako je Hrvatska deindustrijalizirana i depopulirana, pa imamo i sve manje putnika, a to je temeljni funkcionalni problem za željeznice, dodavÅ¡i kako se digitalizacija se dogaÄ‘a najviÅ¡e upravo u željezničkom sektoru, ali je sasvim drugo pitanje kako će RH odgovoriti na te trendove. 

Značajan dio rasprave posvećen je i situaciji u kojoj se nalazi TŽV Gredelj. Naime, u TŽV Gredelj je joÅ¡ 2012. godine pokrenut stečajni postupak zbog čega tvrtka nije u mogućnosti javljati se na javne natječaje te je iznimno važno donijeti odluku o budućnosti Gredelja. Kao jedino održivo rjeÅ¡enje nameće se integracija svih firmi kćeri u sastavu HŽPP i HŽ Infrastrukture. 

Na samom kraju tribine svi sudionici usuglasili su se oko miÅ¡ljenja kako su domaći proizvoÄ‘ači i dobavljači premalo uvezani te kako je za uspjeÅ¡nu javnu nabavu za domaće dobavljače potrebno povećanje specifičnosti prilikom raspisivanja natječaja javne nabave. Sudionici panela su se složili i da je za spas TŽV Gredelj potrebna snažna politička odluka ali i kako je za daljnji razvoj i napredak željezničke industrije potrebno smanjiti birokratiziranost sustava. Konačni zaključak je da je domaća industrija konkurentna i može konkurirati i na najvećim inozemnim tržiÅ¡tima no za to su potrebne reference na domaćem tržiÅ¡tu koje se sve teže i teže ostvaruju, te daljnje jačanje saveza i klastera domaćih proizvoÄ‘ača koji znatno povećavaju njihovu zajedničku ukupnu konkurentnost.  

Tekst: Poslovodstvo Saveza za željeznicu

Foto: Dragutin Staničić