Savez za Željeznicu

Zaključci s tribine „Uloga hrvatske industrije u modernizaciji željeznice“

Zaključci s tribine „Uloga hrvatske industrije u modernizaciji željeznice“

U organizaciji Saveza za željeznicu, Hrvatske gospodarske komore i IPC Dunav Jadran 26. veljače je u prostorijama HGK u Zagrebu održana tribina „Uloga hrvatske industrije u modernizaciji željeznice.“ Tržište željezničke industrije u svijetu bi do 2023. godine trebalo prihodovati gotovo 200 milijardi Eura. Hrvatska ima tvrtke koje bi mogle uzeti i dio tog kolača na mnogim kontinentima. 

Na otvaranju konferencije dekan Fakulteta prometnih znanosti iz Zagreba, prof. dr. sc.  Tomislav Josip Mlinarić, koji je na tribinu došao kao posebni izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske, naglasio je kako je željeznica izuzetno važna tema za budući razvoj Hrvatske dodavši kako sva jaka gospodarstva duguju svoj razvoj upravo ulaganjima u željeznički sustav, te postavljajući pitanje zašto Republika Hrvatska to nije u stanju.  Kako je rekao g. Mlinarić, željeznički sustav RH mogao biti gospodarski zamašnjak, a to bi mnogo značilo i za domaću znanost. Naime, Hrvatska imam veliki neiskorišteni potencijal, no oslanja se na pamet izvana iako imam domaću kvalitetu. Za primjer je naveo činjenicu da je prometni strategiju RH radila tvrtka iz Španjolske. Zaključio je kako Hrvatskoj nedostaje bolji pristup i država koja je spremna ulagati u željeznicu, ali na pametan način jer je bolje da se ne ulaže ništa ako od toga neće imati koristi hrvatsko gospodarstvo. 

Pozdravnim govorima obratili su se ispred organizatora: Zoran Maršić, predsjednik Saveza za željeznicu, Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i energetiku i Dražen Vidović, predsjednik Intermodalnog promotivnog centra Dunav-Jadran. 

Uvod u panel raspravu bila je uvodna prezentacija Ante Klečine, glavnog koordinatora Saveza za željeznicu vezano za stanje željezničke industrije u svijetu i kod nas, a ujedno je predstavio i rezultate ankete o željezničkoj industriji koja je provedena mjesec dana ranije. 

Gotovo 48 posto ispitanika u anketi ocijenilo je važnim postojanje krovnog udruženja ili klastera domaćih proizvođača u željezničkoj industriji, dok ih više 43 posto smatra to iznimno važnim. Također, gotovo 57 posto ispitanika ocijenilo je iznimno važnim postojanje jedinstvenog registra svih domaćih proizvođača i potrošača. Više od 52 posto ispitanika smatra da domaći proizvođači i dobavljači nisu u dovoljnoj mjeri zastupljeni kao dobavljači proizvoda i usluga za nacionalne željezničke tvrtke, a gotovo 31 posto njih krivca za to pronalazi u lošoj kvaliteti natječajne dokumentacije. Na pitanje koliko ste zadovoljni trenutnim načinom provedbe javne nabave nacionalnih željezničkih tvrtki 26 posto ispitanika je odgovorilo da je izrazito nezadovoljno. 

Tržište željezničke industrije u svijetu tijekom 2017. godine generiralo je 163 milijarde Eura prihoda, a procjenjuje se da će do 2023. godine dosegnuti čak 193 milijarde Eura. Hrvatska ima nekoliko tvrtki koje su već sad u samom svjetskom vrhu vezano za kvalitetu visokotehnoloških proizvoda za željezničku infrastrukturu, tehniku i tehnologiju. Uz bolje organiziranje sektora, Hrvatska bi mogla postati značajan igrač na svjetskom tržištu, a industrija koja bi nosila tu proizvodnju i razvoj bi pridonijela rastu BDP-a. 

Na panelu o Ulozi hrvatske industrije u modernizaciji željeznice sudjelovali su Zvonko Viduka (SZŽ, ALTPRO), Zoran Aralica (Ekonomski Institut), Tomislav Radoš (HGK), Robert Božinović (MINGO), Gojko Stunjek (TŽV Gredelj), Josip Ninić (Končar – KEV) i Goran Jurišić (Tehnički servisi željezničkih vozila). Panel je vrlo nadahnuto vodio Mislav Togonal. 

Kao najveći problem predstavnici domaće industrije istaknuli su javne natječaje u Hrvatskoj na kojima poslove dobivaju većinom strane tvrtke, pa domaće kompanije ne samo da ne sudjeluju u projektima već ne mogu dobiti ni kvalitetne referencije za izlazak na strana tržišta. 

Direktor tvrtke Altpro Zvonimir Viduka  osvrnuo se na pitanje sudjelovanja hrvatskih tvrtki u EU projektima i istaknuo kako je najveći problem to što se ne zna kolika je participacija domaće industrije u njima. “To se u drugim zemljama zna i ne dopušta se da im strane tvrtke diktiraju uvjete natječaja”.

Problem javne nabave i referencija apostrofirao je i potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš, naglasivši da Komora radi sve što je u njenoj moći da se čuje glas domaće industrije i da domaći gospodarstvenici što više sudjeluju u europskim natječajima. 

Načelnik sektora za industrijsku politiku MINGO-a Robert Blažinović iznio je podatke Svjetske banke prema kojima domaća industrija sudjeluje s otprilike 35 posto u projektima u željeznici dodavši kako je Ministarstvu gospodarstva u interesu da taj udio bude što viši, te kako ulažu maksimalne napore kako bi progurali interese domaćih proizvođača na europskoj razini.

Josip Ninić iz Končar Električnih vozila naglasio je kako oni već godinama za HŽ rade vlakove koji su prilagođeni domaćem prometu te da će ih nuditi i ubuduće. Ninić je dodao kako su novi tenderi za 21 vlak velika prilika i Končar se priprema da ih isporuči iz svojih pogona. 

Goran Jurišić iz Tehničkog servisa željezničkih vozila pojasnio da se Tehnički servisi željezničkih vozila bave održavanjem vozila domaćih i stranih prijevoznika te da im trenutno oko 80 posto posla otpada na domaće tvrtke. 

Zoran Aralica s Ekonomskog instituta istaknuo je kako je Hrvatska deindustrijalizirana i depopulirana, pa imamo i sve manje putnika, a to je temeljni funkcionalni problem za željeznice, dodavši kako se digitalizacija se događa najviše upravo u željezničkom sektoru, ali je sasvim drugo pitanje kako će RH odgovoriti na te trendove. 

Značajan dio rasprave posvećen je i situaciji u kojoj se nalazi TŽV Gredelj. Naime, u TŽV Gredelj je još 2012. godine pokrenut stečajni postupak zbog čega tvrtka nije u mogućnosti javljati se na javne natječaje te je iznimno važno donijeti odluku o budućnosti Gredelja. Kao jedino održivo rješenje nameće se integracija svih firmi kćeri u sastavu HŽPP i HŽ Infrastrukture. 

Na samom kraju tribine svi sudionici usuglasili su se oko mišljenja kako su domaći proizvođači i dobavljači premalo uvezani te kako je za uspješnu javnu nabavu za domaće dobavljače potrebno povećanje specifičnosti prilikom raspisivanja natječaja javne nabave. Sudionici panela su se složili i da je za spas TŽV Gredelj potrebna snažna politička odluka ali i kako je za daljnji razvoj i napredak željezničke industrije potrebno smanjiti birokratiziranost sustava. Konačni zaključak je da je domaća industrija konkurentna i može konkurirati i na najvećim inozemnim tržištima no za to su potrebne reference na domaćem tržištu koje se sve teže i teže ostvaruju, te daljnje jačanje saveza i klastera domaćih proizvođača koji znatno povećavaju njihovu zajedničku ukupnu konkurentnost.  

Tekst: Poslovodstvo Saveza za željeznicu

Foto: Dragutin Staničić

 

 

© 2020 Savez za Željeznicu