“Stara dama” UspinjaÄa vozi besplatno
Poznata zagrebaÄka UspinjaÄa poznata je iz dva razloga – rijeÄ je o najkraćoj žiÄanoj željeznici na svijetu namijenjenoj javnom prometu, te o najsigurnijem prijevoznom sredstvu u nas, a i Å¡ire.
Ukoliko ju joÅ¡ niste isprobali, možete to uÄiniti potpuno besplatno u periodu od 20.-31.5., od 17-22h. Pogodnost je to koja je nastala u suradnji zagrebaÄkog festivala GriÄevanje koji će se održati na platoima Gradec i TuÅ¡kanac u navedenim datumima, te ZET-a i sponzora. TakoÄ‘er, organizatori pozivaju na koriÅ¡tenje UspinjaÄe za odlazak 31.5. na GriÄevanje na proslavu u povodu 920 godina postojanja Grada Zagreba.
UspinjaÄa za Gornji grad najstarije je prijevozno sredstvo organiziranoga javnog prijevoza putnika u Zagrebu, godinu dana starije od konjskog tramvaja. U usporedbi s ostalim žiÄanim željeznicama koje su namijenjene javnom prometu, s prugom dugom 66 metara, najkraća je na svijetu.
PuÅ¡tena je u promet 8.10.1890.g. u tadaÅ¡njoj Bregovitoj ulici (danaÅ¡nja Tomićeva), a kao inicijator izgradnje navodi se D. W. Klein, osjeÄki poduzetnik. Ideju za izgradnju uspinjaÄe dobio je prebrojavanjem prolaznika koji su se penjali i spuÅ¡tali stubama koje su spajale Gornji i Donji grad. ZakljuÄio je da bi izgradnja uspinjaÄe, kakvu je tada imala BudimpeÅ¡ta, bila isplativa investicija.
U prvim godinama postojanja UspinjaÄa je imala nekoliko naziva, poput “ZagrebaÄka uspinjaÄa”, “željeznica na uže od žice”, “parni uzvoz”, te najupeÄatljiviji – “stara dama”.
Iako malo sudjeluje u ukupnome javnome gradskom prijevozu, uspinjaÄa u sklopu svoje dimenzioniranosti (dva vagona) i prostornog smjeÅ¡taja obavlja znatnu prometnu uslugu. U prosjeku kabine na godinu prijeÄ‘u oko 4 tisuće km i prevezu oko 675 tisuća putnika. U viÅ¡e od jednog stoljeća vožnje nije bilo nijedne nesreće, nijednog stradalog putnika i zato uvjerljivo nosi naslov najsigurnijeg javnoga prijevoznog sredstava, ne samo u nas, nego i mnogo Å¡ire.
Budući da je do danas u cijelosti zadržala prvobitni vanjski izgled i graÄ‘evnu konstrukciju, a i većinu tehniÄkih svojstava koja su joj dali graditelji, zagrebaÄka je uspinjaÄa zakonski zaÅ¡tićena kao spomenik kulture.
A.P.

