Savez za Željeznicu

Samo 32 posto hrvatskih gradova započelo koncept „Smart City“

Samo 32 posto hrvatskih gradova započelo koncept „Smart City“

U organizaciji Zavoda za gradski promet, na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu je 15. prosinca održan okrugli stol pod nazivom „Smart City“. Taj pojam sve se češće upotrebljava, a istraživanje pokazalo je to da i hrvatski gradovi sve više žele postati ”pametni”. Od  128 ispitanih gradova u Hrvatskoj njih 40 razvija i primjenjuje neka od pametnih rješenja koja olakšavaju upravljanje gradom i pružaju bolji život građanima.

Pojam „Smart City“ predstavlja sveobuhvatni sustav usluga i primjene suvremenih tehnologija, kojima je cilj omogućiti bolji život građana. Temelji se na upotrebi pametnih mreža, snažnijem uvođenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija, internetskim povezivanjem svih objekata (Internet of Things – IoT), smanjenju onečišćenja okoliša kroz uvođenje inteligentnih transportnih sustava, itd.

Glavni cilj okruglog stola bio je prikazati rezultate znanstveno-istraživačkog projekta pod nazivom „Indikatori mobilnosti u konceptu Smart City“, koje je tijekom 2017. godine proveo Zavod za gradski promet Odsjeka promet Fakulteta prometnih znanosti, uz potporu Sveučilišta u Zagrebu te rezultate  raspraviti sa zainteresiranim dionicima.  Istraživanje je proveo Projektni tim pod vodstvom prof. dr. sc. Davora Brčića, a cilj istraživanja bio je uspostava baze podataka na nacionalnoj razini, koja će služiti za analizu indikatora urbane mobilnosti. Rezultati istraživanja pokazali su to da je koncept pametnog grada prihvaćen u Hrvatskoj jer od ispitanih hrvatskih gradova, njih 32 posto uključilo se u provedbu koncepta „Smart City“, a 64 posto ih planira primijeniti. Jednu od ključnih uloga u konceptu „Smart City“ predstavlja „pametna mobilnost“ građana, koja je nužan preduvjet prosperiteta urbane sredine, a njeni bitni segmenti su: inteligentno korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije (86,2 posto), pametan javni gradski prijevoz (65,5 posto) i pametan parking (58,6 posto). Do sada je u primjeni: kontrola kvalitete zraka (33 posto), kontrola i nadzor prometa (22 posto) te pametni parking (11 posto). U budućnosti gradovi planiraju implementirati inteligentno korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije (60,7 posto), pametni parking (50 posto), kontrolu i nadzor prometa (39,3 posto) te pametan javni gradski prijevoz (32,1 posto).

Pred prometnim stručnjacima stoji veliki izazov: kako upravljati prijevoznom potražnjom za povećanom mobilnosti, posebice u okolnostima u kojima je glavni model prijevoza – prijevoz osobnim vozilima. Naime, na okruglom stolu rečeno je to da će do 2050. godine gradovi imati 70 posto više stanovnika nego danas, a obzirom na to da su gradovi odgovorni za 80 posto emisije štetnih plinova, izazov je napraviti balans između konkurencije, okoliša i kvalitete života. Veliku ulogu u konceptu „Smart City“ trebaju imati planovi održive mobilnosti u gradovima (SUMP), kako bi se osmislila adekvatna strategija razvoja grada. Prema nekim istraživanjima, tržište pametnih gradova do 2020. porast će na vrijednost oko 1,5 milijardi američkih dolara.

illustration: elenabsl/adobe stock

Europska komisija je 2011. godine prepoznala važnost gradova, kao glavnih izvora europske gospodarske aktivnosti i inovacija pa je osmislila posebnu inicijativu unutar programa „Obzor 2020 – Pametni gradovi i zajednice“, kako bi financijski poduprla upotrebu naprednih informacijsko-komunikacijskih rješenja u urbanim sredinama. Na ovaj način gradovi mogu u vrlo kratkom roku primijeniti najnovija tehnološka dostignuća i, kroz proces istraživanja i razvoja, odrediti dugoročno troškovno optimalna rješenja za svoju urbanu cjelinu.

Sudionici okruglog stola zaključili su to da „pametna mobilnost“, u globalnom procesu urbanizacije i gospodarskog napretka, značajno doprinosi pristupu „Smart City“, kojem je cilj bolji život građana. Hrvatski gradovi još uvijek su na početku pristupu razvoja u tom smjeru, a za rašireniju „pametnu mobilnost“ nedostaju harmonizirane baze podataka o indikatorima mobilnosti u gradovima. Stoga je potrebno što prije donijeti smjernice za izradu planova održive urbane mobilnosti.

Izvor: ICT Bussiness

© 2018 Savez za Željeznicu