Savez za Željeznicu

Obnova pruge Zagreb – Beograd

Obnova pruge Zagreb – Beograd

Jedna od tema na hrvatsko-srpskom gospodarskom formu, održanom 13. veljače 2018. u Hrvatskoj gospodarskoj komori  u Zagrebu, bila je i obnova željezničke pruge Zagreb- Beograd. HŽ Infrastruktura već je obnovila dionice Vinkovci – Tovarnik i Novska – Okučani, a projektiranje za obnovu ostalih dionica je u tijeku.

Predsjednika RH Kolinda Grabar Kitarović i predsjednik RS Aleksandar Vučić, u svojim obraćanjima hrvatskim i srpskim poduzetnicima na forumu  u Zagrebu, naglasili su važnost obnove željezničke pruge Zagreb – Beograd. Vučić je tako poručio da obje zemlje trebaju učiniti sve da pruga bude najbolja prometnica u Europi, da bude najprometnija za tereni promet te da za njenu modernizaciju trebamo zajednički tražiti novac iz europskih fondova.

Ministri usuglasili protokol

O rekonstrukciji pruge Zagreb – Beograd i zajedničkoj aplikaciji za sredstva iz EU fondova, razgovarali su i potpredsjednica Vlade Srbije i ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture Zorana Mihajlović, koja je bila dio Vučićeve delegacije, i hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. Dvoje su ministara usuglasili okvir protokola o suradnji na ovom projektu, a dogovoreno je da se u idućih desetak dana ponovno sastanu i potpišu protokol. Pruga Zagreb – Beograd dio je paneuropskog koridora RH1 koji se proteže od Salzburga, preko Ljubljane, Zagreba, Beograda i Skopja do Soluna. Pruga od Beograda do Zagreba duga je 412 kilometara, bila je elektrificirana još 1970. i većim dijelom je dvokolosiječna, osim dionice Dugo Selo – Novska. Prije rata bila je žila kucavica gospodarstva, svi teretni vlakovi iz zapadne Europe koji su išli prema istoku prometovali su tim koridorom. Rat ih je otjerao na druge pruge – mađarske, rumunjske, bugarske.


Vinkovci su, primjerice, prije rata bili jedno od najvećih željezničkih čvorišta u Europi, a sada to čvorište vapi za vlakovima. Putovanje vlakom između Zagreba i Beograda traje oko 6,5 sati i sada je sat vremena dulje nego li prije Domovinskoga rata. Trenutno između ta dva grada svakodnevno prometuje jedan par vlakova na relaciji Beograd – Zagreb – Zurich – Beograd. Uz to još jedan par vlakova sezonski vozi na relaciji Beograd – Zagreb – Ljubljana – Beograd. Trenutačno najviša brzina na hrvatskoj dionici koridora RH1 je 160 kilometara na sat i to na dionicama koje su obnovljene.  Na neobnovljenoj dionici Dugo Selo – Novska maksimalna dopuštena brzina je 80 kilometara na sat, a na mjestima usporene vožnje do 20 kilometara na sat. U međunarodnom željezničkom putničkom prijevozu u prosjeku prometuju tri vlaka dnevno. U teretnom se prijevozu u međunarodnom prometu u prosjeku radi o 10 do 12 vlakova dnevno. U odnosu na razdoblje prije Domovinskoga rata, današnji međunarodni putnički željeznički prijevoz je otprilike na 35 posto, dok je u segmentu teretnoga prijevoza na 20 posto u donosu na 90-te godine 20. stoljeća.

Uložili 958 milijuna kuna

Hrvatska je pak već krenula s obnovom i modernizacijom koridora RH1 na svom području i to uz sufinanciranje iz fondova EU. U modernizaciju te pruge dosada je uloženo oko 958 milijuna kuna. U dionicu Novska – Okučani uloženo je oko 282 milijuna kuna, dok je obnova dionice Vinkovci – Tovarnik koštala oko 443 milijuna kuna. Oba su projekta financirana sredstvima EU. U kapitalni remont pruge od Zagreba do Dugog Sela uloženo je 233 milijuna kuna.

U tijeku su ukupno 27 milijuna eura vrijedna projektiranja rekonstrukcije, dogradnje i obnove dionice Dugo Selo –Novska te dionice Okučani – Vinkovci. Osim toga, u pripremi je obnova dionice  Savski Marof – Zagreb, vrijedna 300 milijuna kuna, a koja se sufinancira sredstvima Svjetske banke. Srbija pak planira rekonstrukciju obaju kolosijeka na dionici od Golubinaca do Šida, a vrijednost je tih radova oko 250 milijuna eura.

Izvor: Večernji list

Foto: Ante Klečina

© 2018 Savez za Željeznicu