Konsenzus svih dionika gradi „Lepoglavsku spojnicu“?

„Lepoglavska spojnica“ (nova pruga koja će spajati Lepoglavu i Krapinu, u sklopu koridora ÄŒakovec – Varaždin – Lepoglava – Krapina – Zabok -Zagreb) nije samo projekt u interesu triju sjevernih županija, nego je projekt od strateÅ¡kog značenja za Republiku Hrvatsku, iza njega stoji Vlada Republike Hrvatske i niÅ¡ta ga viÅ¡e ne može zaustaviti. 

To je zaključeno na Tribini „Lepoglavska spojnica – šansa za gospodarstvo sjevera Hrvatske“, održane 15. rujna 2020. u Županijskoj palači u Varaždinu. Tribinu su zajednički organizirali Savez za željeznicu i Varaždinska županija, pokrovitelji su bili Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo gospodrastva i održivog razvoja te Hrvatska gospodarska komora. Zlatni sponzor Tribine bila je Varaždinska županija, a brončani Pružne građevine, HŽ Putnički prijevoz, Rail Cargo Carrier Hrvatska te Sindikat željezničara Hrvatske.

Pozdravljajući skup, predsjednik Saveza za željeznicu Zoran MarÅ¡ić rekao je to da se stanje na željeznici pomalo mijenja, u smislu ulaganja i privlačenja novaca kroz EU-ove projekte, ali da je to joÅ¡ daleko od onoga kakvu bismo željeznicu željeli. Zato Savez za željeznicu već 12 godina radi na promicanju dobrih praksi na željeznici.

Slijeva na desno: AnÄ‘elko Ferek Jambrek, Alen Gospočić, Matija Posavec, Zoran MarÅ¡ić, Radimir ÄŒačić i Nikola Ljuban. 

-Lepoglavska spojnica važan je projekt za gospodarski razvoj Hrvatske. Ova pruga posebno značenje ima kao podrÅ¡ka održivim načinima putovanja graÄ‘ana koja ćemo implementirati uvoÄ‘enjem integriranog prijevoza putnika, te održivim načinima prijevoza roba za potrebe industrije sjevera Hrvatske. Upravo će za lokalnu privredu i lokalnu kvalitetu života ova pruga imati najveći značaj. Lepoglavska spojnica uvelike će pomoći da graÄ‘ani hrvatskog sjevera puno viÅ¡e putuju željeznicom, kako po svojoj regiji lokalno, tako i prema Zagrebu, do kojeg će u skoroj budućnosti stizati za otprilike tri četvrtine sata. Zahvaljujem svima koji nas podržavaju u naÅ¡oj viziji – Hrvatska u kojoj su javni prijevoz i željeznica okosnica održivog razvoja, na korist sviju korisnika. Posebno se zahvaljujem Varaždinskoj županiji koja nas je podržala kao suorganizator i zlatni sponzor te nam za tribinu ustupila svoju prekrasnu palaču.

Sudionici tribine â€žLepoglavska spojnica – Å¡ansa za gospodarstvo sjevera Hrvatske“

Iako je projekt povezivanja postojeće pruge Varaždin – Golubovec i Zabok – Đurmanec uvrÅ¡ten u Strategiju prometnog razvitka joÅ¡ 1999. godine, na njemu je u zadnjih Å¡est mjeseci učinjeno viÅ¡e nego svo vrijeme od 1999. do danas. To je bilo moguće jer su konačno svi dionici „zapeli“ da taj projekt i realiziraju. Izgradnjom Lepoglavske spojnice spaja se Beč sa Zagrebom i lukom Rijekom najkraćim putem i tako diže konkurentnost riječke Luke. Osim za teretni promet, Lepoglavska spojnica važna je i za lokalni putnički prijevoz jer se u budućnosti očekuje i do 12 milijuna putovanja godiÅ¡nje tom prugom.

O trenutnom statusu izrade studijske dokumentacije kroz EU projekt „Projekt povezivanja željeznicom funkcionalne regije SrediÅ¡nja Hrvatska – Lepoglavska spojnica“  govorio je voditelj projekta Marko Car iz HŽ Infrastrukture koji je najavio skoro donoÅ¡enje odluke o tome kojom će trasom prolaziti nova pruga.

– Ugovor od dodijeli bespovratnih sredstava izmeÄ‘u Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, SrediÅ¡nje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije i HŽ Infrastrukture za „Projekt povezivanja željeznicom funkcionalne regije SrediÅ¡nja Hrvatska – Lepoglavska spojnica“  potpisan je 17. prosinca 2018. u iznosu 11,2 milijuna kuna, od čega je  85 posto ili 9,5 milijuna kuna iznos sufinanciran iz fondova EU, a preostalih 15 posto 1,6 milijuna kuna je investitor HŽ Infrastruktura dužan sam osigurati. Nakon provedenog natječaja, 10. veljače 2020. potpisan je Ugovor o izradi dokumentacije sa zajednicom ponuditelja: ŽPD d.d., Granova d.o.o., IGH d.d. i Rijekaprojekt   u iznosu od 6,1 milijuna kuna, s rokom implementacije 13 mjeseci. Kako sada svari stoje, ako ne bude značajnih poteÅ¡koća, do ljeta 2021. godine imat ćemo zavrÅ¡enu studiju i sve preduvjete za daljnje aktivnosti na projektiranju i izgradnji, rekao je Car.

Sudionici panel rasprave, slijeva na desno: Renato Humić, Milan Brkić, Alen Gospočić, Matija Posavec, Radimir ÄŒačić, AnÄ‘elko Ferek Jambrek, Marko Car i Dragutin Gložinić. 

Župan varaždinski Radimir Čačić, jedan od glavnih zagovarača toga projekta, na tribini je rekao to da će se osobno potruditi da se ovaj projekat realizira jer je on važan za građane.

– Riječ o daleko najvažnijem projektu Varaždinske županije. PoÅ¡tivat ćemo struku, prihvatit predloženu varijantu i maknuti sitne lokalne interese jer je to u strateÅ¡kom interesu ove zemlje. Na svako ulaganje u javni prijevoz ovakve vrste povrat je četiri puta veći i to je snažno ulaganje u budućnost Hrvatske. Ako to prepoznamo, a nema razloga da ne prepoznamo, moramo biti dio te priče. Kad postajete dio propulzivne urbane regije, poput Å¡ire zagrebačke, to je sasvim druga dimenzija. U ovoj regiji trenutno željeznicom putuje oko 2 milijuna ljudi godiÅ¡nje, od 20 milijuna ukupno na razini Hrvatske, a nakon zavrÅ¡etka projekta samo na novoj pruzi očekuje se oko 12 milijuna putovanja godiÅ¡nje, Å¡to bitno povećava gospodarski potencijal Hrvatske i ove regije u svakom pogledu. Potencijal te pruge je 37 tisuća radnih mjesta u industriji na sjeveru Hrvatske – kazao je, pojasnivÅ¡i kako bi izgradnjom pruge mogli prevoziti 40 posto ukupnog putničkog prometa u Hrvatskoj.

Odgovarajući na pitanje moderatora Gorana Mališa, zašto se tako dugo čekalo da se „Spojnica“ pomakne iz Strategije prema realizaciji, pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić naglasio je to da je do sada država imala druge prioritete.

– Autoceste su bile golemi „zalogaj“ koji nije ostavljao puno prostora za druge projekte. Pred nama je sada veliki investicijski ciklus u željeznicu. U tijeku je evaluacija svih željezničkih projekata, a Lepoglavska spojnica, kao ključ za povezivanje tri županije sa Zagrebom, uvrÅ¡tena je u prioritete. Struka će uskoro predložiti varijante, a nakon uključenja JASPERS-a i njihova odobrenja imat ćemo visoki stupanj garancije da iz europskih fondova možemo dobiti novac za njenu izgradnju – kazao je.

Župan međimurski Matija Posavec podsjetio je prisutne da je prva hrvatska pruga izgrađena upravo na području Međimurja pred 160 godina.

– O željeznici moramo učiti iz svoje povijesti. Godine 1860. izgraÄ‘ena je prva pruga kroz MeÄ‘imurje i bila je dio europske mreže. Koliko smo se pomakli od tada ako znamo da nam je danas prosječna brzina putničkih vlakova u Hrvatskoj 58 km na sat? Trenutno se od ÄŒakovca do Zagreba vlakom putuje dva sata i 40 minuta, a to je poražavajuće za zemlju članicu Europske unije u 21. stoljeću. Ovim projektom vrijeme putovanja bit će 40 minuta od Varaždina, 50 minuta od ÄŒakovca  te neÅ¡to viÅ¡e od sat vremena od Kotoribe do Zagreba. Zato moramo „voziti u 5. brzini“ da bi se Å¡to prije izgradila ova pruga. Vjerujem u taj projekt jer je suradnja izmeÄ‘u svih dionika postojana, trajna, bez stranačkih interesa i u naÅ¡im ovlastima potpuno nam je sve jasno. – istaknuo je župan.

Zoran Maršić, predsjednik Saveza za željeznicu

Zamjenik župana krapinsko-zagorskog Anđelko Ferek Jambrek potvrdio je interes za projekt i dobru suradnju oko njegova napretka te ga podržao, ističući podatke o velikim potrebama gospodarstva te županije za željezničkim teretnim prijevozom.

Podršku projektu dali su i predstavnici prijevoznika. Renato Humić iz HŽ Putničkog prijevoza rekao je da su u budućoj organizaciji integriranog prijevoza putnika na cijeloj pruzi od Čakovca do Zagreba jako važne točke integracije željeznice sa ostalim vrstama prijevoza, od bicikla do autobusa, dok je Milan Brkić direktor Rail Cargo Carriera, najvećeg privatnog teretnog željezničkog prijevoznika u Hrvatskoj, podržao projekt jer on teretnim prijevoznicima omogućava kvalitetniju vezu sa Mađarskom, Austrijom, Češkom i Poljskom te alternativu više pored već postojećih pruga u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj.

– Potrebni su nam i logistički centri jer ih u Hrvatskoj nemamo za vlakove duljine 700 m, Å¡to je u Europi normalno. Istodobno u Hrvastkoj gradimo nove terminale za vlakove duljine od 400 metara i tako sami „potežemo ručnu kočnicu“. A zaÅ¡to? – zapitao se  Brkić, pridružujući se zajedničkoj ocjeni o potrebi, opravdanosti i važnosti izgradnje Lepoglavske spojnice.

Projekt se odnosi na ukupno 60 kilometara pruge, a previÄ‘eni su elektrifikacija, izgradnja dva kolosijeka, kolodvora, stajaliÅ¡ta, tunela te 17 kilometara potpuno nove pruge. Od 400 milijuna eura, koliko bi projekt ukupno mogao vrijediti, oko 250 milijuna eura vrijedna infrastruktura izgradit će se upravo u Varaždinskoj županiji, Å¡to je najveći projekt ikad.U sklopu izrade studije izvodljivosti koja je u tijeku, izraÄ‘uje se prognoza prometa, željezničkog prometnog modela i prometno – tehnoloÅ¡kih rjeÅ¡enja. RazraÄ‘uju se varijantna rjeÅ¡enja spoja željezničke pruge R106 (dionica Zabok – Krapina) i L201 (Varaždin – Golubovec), kao najzahtjevnije  dionice na cijelom projektu. Prema sadaÅ¡njim saznanjima preko 50% trase bi bilo u tunelu ili na vijaduktu, dominantno u tunelu. Do sredine rujna očekuje se da će biti definirane 3 varijante ovog spoja, kao podloga za daljnju razradu dokumentacije.

Radimir Čačić, župan Varaždinske županije

Željeznica  u Hrvatskoj konačno je “in”! To je potvrdilo nekoliko sudionika Tribine, meÄ‘u kojima i član Uprave HŽ Infrastrukture Nikola Ljuban. On je  istaknuo to da je  ukupna vrijednost aktualnih investicija u željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj 4,5 milijarde kuna, a uz skori natječaj za prugu Leskovac – Karlovac, vrijedan 2,8 milijardi kuna, taj iznos se penje na viÅ¡e od 7 milijardi kuna.

Tribina „Lepoglavska spojnica – šansa za gospodarstvo sjevera Hrvatske“ jedan je od rijetkih događaja vezanih za željeznicu na kojem su svi sudionici, bez obzira iz koji djelatnosti dolaze, usuglasili oko teme. Hoće li takav konsenzus rezultirati i ostvarenjem projekta, pokazat će vrijeme.

Poslovodstvo Saveza za željeznicu

Foto: Dragutin Staničić

Uvodnu prezentaciju možete skinuti ovdje – Konferencija Lepoglavska spojnica vzz-v1-2020-09-14.