Agencija koja otklanja zapreke na željezničkom tržištu

Agencija za regulaciju tržišta željezničkih usluga je samostalno i nezavisno regulatorno tijelo koje je osnovano sa svrhom ostvarenja liberalizacije i funkcioniranja tržišta željezničkih usluga. Hrvatska je osnivanjem Agencije ostvarila značajan korak u liberalizaciji tržišta željezničkih usluga, jer je prije dolaska konkurentskih operatera HŽ-u uspostavila regulatorno tijelo. Njeno osnivanje doprinosi uređenju tržišta i uspostavi fer natjecateljskih odnosa. Ulaskom Hrvatske u EU, liberaliziralo se tržište željezničkih usluga u putničkom i teretnom prijevozu u odnosu na inozemne operatere.

U okviru svoje nadležnosti godišnjeg nadzora tržišta i osiguranja nediskriminirajućih uvjeta koji bi na željezničkom tržištu trebali svim sudionicima omogućiti pregledno i nepristrano obavljanje djelatnosti željezničkog prijevoza u skladu sa europskim pravnim sustavom, Agencija poduzima niz postupaka.

Samo neki od njih su utvrđenje okolnosti korištenja željezničke infrastrukture (sklapanje Ugovora o pristupu), provjere sheme načina izračuna željezničke pristojbe i njene usklađenosti sa načelima izraženim u direktivama EU, te domaćim zakonodavstvom, provjera postojanja formalne procedure i akata kojima upravitelj infrastrukture ograničava pristup informacijama drugim sudionicima HŽ sustava (sprječavanje mogućeg sukoba interesa), ali i utvrđenje okolnosti korištenja električne energije za vuču vlakova.

Više o samoj Agenciji, njenom djelokrugu rada, ali i daljnjim planovi doznali smo od njenog osnivača i Predsjednika Upravnog vijeća, Gorana Matešića.

 Osnovali ste i oformili Agenciju, koliko ste zadovoljni njenim napretkom i trenutnim stanjem?

Agencija je osnovana prije viÅ¡e od četiri godine, bliži se kraj prvog, petogodiÅ¡njeg mandata. DoÅ¡li smo dalje nego Å¡to se  na početku mislilo, jer je regulacija tržiÅ¡ta posve nova djelatnost, donedavno nije bila niti definirana. To je postala osnivanjem novog Zakona o Željeznici. Ni u novom Zakonu ne postoji puno propisa koji govore o tržiÅ¡tu željezničkih usluga. To je tržiÅ¡te izmeÄ‘u upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika. To nije tržiÅ¡te izmeÄ‘u željezničkih prijevoznika i krajnjih korisnika, drugačiji su režimi. Dužnost je nezavisnog regulatornog tijela skrbiti da tržiÅ¡te funkcionira transparentno i nediskriminatorno, i Agencija je osnivana u sistemu dva monopola. Temeljni zadatak je rad na otklanjanju zapreka tržiÅ¡ta, rjeÅ¡avajući žalbe nezadovoljnih željezničkih operatera, te postupanje po službenoj dužnosti, tj. rjeÅ¡avanje svih uskih grla. Regulator treba djelovati ne samo kad doÄ‘e do povrede tržiÅ¡ta, već i preventivno. Mi smo utjecali na upravitelje infrastrukture pri formiranju temeljnog akta, Izješća o mreži. Ono ima elemente akta i općih uvjeta poslovanja, te sadržava skup pravnih i tehničkih uvjeta poslovanja na tržiÅ¡tu. Imamo na umu da vlada situacija monopola, ali trebamo biti spremni u svakom trenutku osigurati uvjete za jednako poslovanje potencijalnim operaterima. Pri tome je potrebno poznavanje cijelog sektora i analiza tržiÅ¡ta željezničkih usluga – konstantno praćenje svih odnosa na tržiÅ¡tu, kako bi mogli reagirati po službenoj dužnosti. Agencija pokazuje da je ostvarila svoje funcije, te posjeduje znanje i izvrsnost na zadanom području. TakoÄ‘er, Agencija ne ukazuje na nedostatke, nego govori o rjeÅ¡enjima, te sam zadovoljan njenim radom.

 Ljudski resursi, ima li ih dovoljno u Agenciji, koliko je po vama potrebno zaposlenika za idealne uvjete rada?

Ima nas deset i to je optimalan broj koji može osigurati obavljanje funkcija. Imamo troje ljudi u administraciji, inžinjera prometne znanosti, željezničkog smjera, ekonomiste za analize, dok ostatak čine pravnici. Upravno vijeće je sastavljeno od troje ljudi, dok sam jedino ja stalno zaposlen.  Svi zaposleni u Agenciji su ovdje najmanje dvije godine, te su postigli zadovoljavajući administrativni kapacitet, svi znaju što i kako treba raditi.

Koliki je broj pristiglih žalbi, te koji su najčešći problemi navedeni u njima?

Žalbi nema puno. Imali smo samo dvije žalbe ove godine, u prethodnim nešto više. One pokazuju analizu stanja. Od 6 žalbi, 4 su bile neuredne. Oni koji se namjeravaju štititi, ne poznaju dovoljno postupak, pa te žalbe nisu bile dovoljno jasno izražene. Sve je to pokazalo stanje nedovoljno razrađenih javnih propisa, na što smo mi i ukazivali u našim godišnjim izvješćima. Manji broj žalbi u ovom slučaju znači da smo ipak reagirali na neki drugi način. I pri nevažećim žalbama smo postupali, otvarali smo postupke te ukazivali na nedostatke i probleme. Također, i u EU, regulatori nemaju pretjeran broj žalbi.

Koliko ste zadovoljni novim Zakonom o željeznici i u kojoj je mjeri pokrio uređenje željezničkog sektora?

Novi Zakon o željeznici je zasnovan na Direktivi br. 34, te je hrvatska požurila uskladiti svoje propise u skladu s njom.  Razlog tome je što je postojeći propis bio nedostatan, i na to smo ukazivali. Novi Zakon bolje odgovara stanju potreba. Volio bih da je bio malo hrabriji u domeni regulacije tržišta, da je upravitelj infrastrukture strože reguliran i da je više tržišno orijentiran. On uključuje i Zakon o regulaciji tržišta željezničkih usluga, koji je nastavak na dosadašnji Zakon o agenciji, te će olakšati rad regulatornog tijela.

Koje su prepreke za ulaz na tržište željezničkih usluga?

Prepreke su stroge zakonske odredbe koje se u posljednje vrijeme ublažavaju pod utjecajem tehničko-tehnološke interoperabilnosti. Konkurencija je poželjna i mi ju podržavamo, no ne postoji praksa. Zapreke postoje kod onih koji žele konkurirati, pa odustanu, ili kod onih koji misle da će nama netko nešto naše uzeti. Ne shvaćaju da je tržište EU otvoreno, te da svi mogu nastupati pod jednakim uvjetima.

Agencija je pred spajanjem s Hakom-om (Hrvatska agencija za poÅ¡tu i elektroničke komunikacije) u veliko regulatorno tijelo – koje su prednosti, a koji su nedostaci tog postupka?

Zbog ušteda i racionalizacije dolazi do spajanja. Prednost spajanja je to da može nastupati s više snage, te većom objektivnošću. Regulacija tržišta je sličan posao, svako tržište ide istom cilju i dobro je da se u jednoj kući vrši razmjena iskustava. Nedostatak bi mogao postojati samo ako se ne postigne funkcija, ali vjerujem da će sve biti pozitivno. Agencija i Hakom ne samo da će surađivati, oni će postati jedno regulatorno tijelo.

U EU su problem subvencije za prijevoz putnika. Pokriva li Agencija kod nas i to područje?

Svako troÅ¡enje javnih sredstava mora biti vidljivo, i za to se mora odgovarati. Tako je sa sredstvima PSO-a (Public service obligation – obveza javne usluge). Potrebno je objaviti da će se pokrenuti postupak državne subvencije za PSO, da se može javiti svatko tko ispunjava uvjete. Način na koji se sad dodjeljuje je nedovoljno transparentan. EU priznaje da sadaÅ¡nje stanje nije idealno, te da se protežiraju nacionalni prijevoznici, ali to treba raditi na način da se ukloni diskriminacija. Mi nismo pokrenuli postupak za sankcioniranjem, samo smo htjeli analizu tog postupka kako bi ga mogli iznijeti javnosti.

Agencija je članica kojih radnih gupa?

Agencija je članica mreže regulatornih tijela, koja je osnovana pri Europskoj komisiji. Tržište željezničkih usluga je jedinstveno europsko tržište, pa je suradnja između regulatornih tijela zakonom propisana. Obveza je prikupljanje i razmjena podataka između zemalja i zato je mreža regulatornih tijela osnovana, i EU na njoj dosta radi. Članica smo i neformalne grupe regulatornih tijela, mi smo jedan od osnivača. Ta radna grupa je doprinjela metodologiji praćenja tržišta, te je izazvala velik napredak i pružila pomoć Europskoj komisiji. U njoj su manje više sva regulatorna tijela EU.

 

A.P.