Željeznica mora biti generator rasta
I u Bruxelessu je joÅ¡ jednom naglaÅ¡en zakljuÄak sa naÅ¡e konferencije održane u svibnju u Zagrebu: željeznica može i mora biti generator rasta jer ima golemi multiplikacijski faktor. Svaka kuna uložena u razvoj željeznice donosi dodatne prihode kroz teretnu logistiku za gospodarstvo, a za graÄ‘ane benefit kroz mobilnost stanovniÅ¡tva, demografsku obnovu te povećanje kvalitete života. Sudjelujući u raspravi na temu prometne povezanosti, ponovila je to potpredsjednica HGK Mirjana ÄŒagalj.
Naime, u sklopu Europskog tjedna regija i gradova, u organizaciji europarlamentarke Dubravke Å uica u Bruxellesu je 10. listopada 2017. održana konferencija “Zajedno do EU fondova – za bolju prometnu povezanost“. Suorganizatori konferencije bili su i 4 hrvatske županije: DubrovaÄko-neretvanska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i KarlovaÄka županija. Na konferenciji je sudjelovalo stotinjak sudionika iz institucija EU, regionalnih razvojnih agencija i europskih regija.
Tema konferencije bile su transeuropske prometne mreže i prekograniÄne prometne veze, a posebno u kontekstu loÅ¡e prometne situacije na prostoru JugoistoÄne Europe i same Republike Hrvatske. Na konferenciji je naglaÅ¡eno to da u razvoju prometne povezanosti Europska komisija treba posebnu pozornost obratiti na JugoistoÄnu Europu, odnosno Jadransko-jonsku regiju te dati važnost projektima kao Å¡to su Jadransko-jonska autocesta, brza željeznica Ravenna – Brindisi, Koridor V.C, modernizacija željezniÄke mreže u Hrvatskoj, brodske i zraÄne veze preko Jadranskog i Jonskog mora te povezivanje otoka.
Na okruglom stolu na temu “Važnost prometnih veza u potpori regionalnom gospodarskom razvoju†govorili su zamjenica generalnog direktora Opće uprave za mobilnost i promet – DG MOVE Maja Bakran, veleposlanik i zamjenik stalnog predstavnika RH pri EU Goran Štefanić, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH Tomislav Mihotić te potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj.
Maja Bakran predstavila je financijske mogućnosti kroz program Connecting Europe Facility kroz koji je Hrvatskoj dodijeljeno 3,2 milijarde kuna za 32 projekta od nacionalne i regionalne važnosti, Å¡to predstavlja 93 posto iskoriÅ¡tenosti sredstava iz programa. Projekti se provode na dva koridora Osnovne prometne mreže, Mediteranskom i koridoru Rajna-Dunav, a primjeri projekata financiranih iz CEF Instrumenta su ZraÄna luka Dubrovnik, Luka Slavonski Brod, željezniÄka pruga Dugo Selo-Križevci, rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, most Svilaj, rekonstrukcija željezniÄkog kolodvora Rijeka – Brajdica i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Brajdica, rekonstrukcija teretnog dijela željezniÄkog kolodvora Rijeka-teretna, izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu ZagrebaÄka obala, itd.
O važnosti tih projekata govorila je i potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze, ujedno i predsjednica Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora, Mirjana ÄŒagalj, koja je iznijela stav HGK da „…željeznica može i mora biti generator rasta jer ima golemi multiplikacijski faktor. Svaka kuna uložena u razvoj željeznice donosi dodatne prihode kroz teretnu logistiku za gospodarstvo, a za graÄ‘ane benefit kroz mobilnost stanovniÅ¡tva, demografsku obnovu te povećanje kvalitete života.“ ÄŒagalj je takoÄ‘er naglasila to da se ne smiju zanemariti pravci koji nisu na koridorima, kao Å¡to su tzv. LiÄka i Unska pruga. OsvrnuvÅ¡i se na važnost jadransko – jonskog koridora nazvala ga je prioritetom razvoja hrvatskog i regionalnog gospodarstva.
Na drugom okruglom stolu na temu „Projekti regionalne povezanosti kroz mrežu TEN-T“ bili su predsjednik talijanske regije Molise Paolo di Laura Frattura, župan OsjeÄko-baranjske županije Ivan AnuÅ¡ić, predsjednik albanske regije Tirana Aldrin Dalipi i Älan Europskog odbora regija Mauro D’Attis, koji su prezentirali probleme na svojim podruÄjima, a koji se odnose na loÅ¡u prometnu povezanost.
Tekst: Vlatka Škorić
Foto: Ante KleÄina

