Savez za Željeznicu

Zelena logistika za Križevce – skup i panel diskusija

Zelena logistika za Križevce – skup i panel diskusija

U prostorijama Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci u utorak 1. veljače u 11 sati održat će se Panel diskusija pod naslovom „Intermodalni logistički centar – zelena logistika za gospodarski razvoj Križevaca”.

Organizatori panela su Grad Križevci i Savez za željeznicu, a cilj panela je upoznati se sa planovima Grada Križevaca o izgradnji intermodalnoga logističkog centra, mogućnostima njegove realizacije te koristi koje bi takav projekt donio gospodarstvu i prijevoznicima. Izgradnja intermodalnog logističkog centra u Križevcima, jedan je od šest strateških projekata uvrštenih u Razvojni sporazum Sjever i prijavljen je na natječaj putem Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Na panelu sudjeluju gradonačelnik Križevaca Mario Rajn, docent sa Zavoda za transportnu logistiku Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu doc. dr. sc. Tomislav Rožić, član Uprave – Direktor Rail Cargo Carrier Hrvatska Milan Brkić, član nadzornog odbora KTC-a Ivica Katavić, direktor Sektora za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU projekata HŽ Infrastrukture Mirko Franović, te glavni direktor lanca opskrbe, Podravka d.d., Manuel Brković.

Zlatni sponzor – grad Križevci.

Kroz područje obuhvata intermodalnog terminala izrađen je glavni projekt državne prometnice koja bi povezivala zonu Čret s čvorom Križevci, tj. brzom cestom, a prostor se nalazi istočno od željezničkog kolodvora. Ideja je da se uz prisutnu cestovnu i željezničku infrastrukturu unutar prostora terminala omogući jednostavan pretovar roba s cestovnog na željeznički prijevoz, čime bi se teretni promet premjestio iz gradskog središta, skratilo vrijeme i olakšao transport robe, smanjila cijena prijevoza, količina buke i emisija CO2 te broj kamiona na prometnicama. Pretovarom između ceste i željeznice omogućava se tzv. okrupnjavanje robe, odnosno roba se od lokalnih destinacija dovozi kamionima, u centru se pretovara na vlak, a veliki blok vlakovi tada ga povezuju s ostalim lukama i značajnim intermodalnim centrima u Europi. Okrupnjavanje roba za čitave vlakove omogućava korištenje željeznice na srednjim i dalekim rutama, što značajno smanjuje cijenu prijevoza, a višestruko se korištenjem željeznice smanjuju i štetne emisije, povećava se energetska učinkovitost te se višestruko povećava i sigurnost ukupnog prometnog sustava.

Foto: Ante Klečina

Križevci bi ovim projektom postali ključna točka na Mediteranskom koridoru Transeuropske mreže prometnica (TEN-T i RFC), što bi otvorilo nove mogućnosti za razvoj i poslovanje.

Većina zemljišta (više od milijun kvadratnih metara) na kojem se planira izgradnja terminala, čija se vrijednost procjenjuje na 50 milijuna eura, u državnom je vlasništvu. Stoga prvo treba riješiti imovinsko-pravne odnose. Veći problem oko toga se ne očekuju jer je, pred nekoliko mjeseci, podršku projektu dao i ministar gospodarstva i održivog razvoja Darko Horvat.

Brončani sponzori panela su: Rail&Sea, Altpro i AP Consulting.

Inače, prema definiciji Vijeća Europe “logistika” se definira kao upravljanje tokovima robe i sirovinama, procesima izrade, završenih proizvoda i pridruženim informacijama od točke izvora do točke krajnje uporabe, u skladu s potrebama kupca. Funkcija logistike je staviti na raspolaganje pravu količinu pravih objekata na pravo mjesto, u pravo vrijeme, uz pravu kvalitetu i uz prave troškove.

Intermodalni transport je tehnologija prijevoza robe u kojoj se koriste najmanje dva transportna sredstva različitih grana prometa, gdje se dio odvija željeznicom, vodenim putovima te gdje je početni i završni dio cestovnog puta što je moguće kraći. Bit intermodalnosti je napraviti koheziju između različitih prometnih grana i napraviti jedinstvenu cjelinu koja će omogućiti prijevoz „od vrata do vrata“. Razvoj intermodalnog transporta omogućava povećanje obujma prometa, zapošljavanje, zaštitu okoliša te smanjenje troškova.

Terminali su mjesta sučelja prometnih grana i nalaze se u prostoru gospodarskih sustava koji šalju ili primaju robu, kao što su industrijski kompleksi, trgovački centri itd. ili negdje na putu između pošiljatelja i primatelja robe, a u funkciji su logistike nabave, logistike distribucije, logistike skladištenja i/ili logistike povratnih materijala.

Pandemija COVID-19 promijenila je mnogo u području prijevoza roba na globalnom tržištu. Ono pati od kašnjenja isporuka i dugotrajnog čekanja na granicama, a podaci govore da su u prednosti savladavanja tih teškoća zemlje koje su do sada razvijale sustave intermodalnog prijevoza. U kombinaciji s modernim tehnologijama i naprednim mogućnostima interneta, intermodalni transport bit će spas za mnoga gospodarstva.

Medijski pokrovitelj – Televizija Križevci

U Hrvatskoj su trenutno u tijeku značajne investicije u modernizaciju željezničke infrastrukture, liberaliziran je teretni prijevoz, novi prijevoznici donijeli su nove količine robe na hrvatske pruge, ali u Hrvatskoj postoji  disbalans u broju kontejnerskih terminala u odnosu na druge zemlje. Poticaji u intermodalni prijevoz propali su, osim kod onih koji su ulagali u terminale. Države financiraju nove terminale u krugu od 50 km od područja u kojima se razvija industrija.

Panel se može pratiti i preko poveznice: https://youtu.be/4HX-TCadWdU

© 2022 Savez za Željeznicu