ZIRP 2019: u znaku elektromobilnosti
Elektromobilnost, primarno u cestovnom prometu, bila je glavna tema ovogodišnje međunarodne znanstvene konferencije o razvoju prometa – ZIRP 2019, koji je održan u Opatiji 9. i 10. svibnja u hotelu Amadria Park Grand Hotel 4 Opatijska Cvijeta. No, glavna panel rasprava ponudila je vrlo malo vizije i razvojnih rješenja za budućnost i uglavnom se zadržala na raznim operativnim rješenjima, uz poneke ipak zanimljive trenutke.
ZIRP je skup koji se održava već gotovo 20 godina i kojeg organizira Fakultet prometnih znanosti SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu uz pomoć brojnih partnera i sponzora. Ova lijepa tradicija svake godine donosi, osim same konferencije, panel rasprava i gostujućih predavanja, i Äitav niz zanimljivih i originalnih znanstvenih radova na temu transporta i logistike koji bivaju objavljeni u zborniku konferencije, a dostupni su putem brojnih respektabilnih internetskih znanstvenih platformi.
Skup je zapoÄeo pozdravnim govorima, pa je ispred domaćina goste pozdravio dekan Fakulteta prometnih znanosti redoviti profesor dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, a ispred Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u ime državne tajnice za promet dr. sc. Nikoline Brnjac goste pozdravio je njezin izaslanik Igor Radić, naÄelnik Sektora za željezniÄki i intermodalni promet.
Prvog dana zanimljiva gostujuća predavanja održali su dr. sc. Bahar Namaki Araghi sa TehniÄkog sveuÄiliÅ¡ta u Kopenhagenu, dr. sc. Nagui M. Rouphail sa državnog sveuÄiliÅ¡ta Sjeverna Karolina, SAD te dr. sc. Sorin Eugen Zaharia sa sveuÄiliÅ¡ta Politehnica iz BukureÅ¡ta. Zanimljivo je bilo uoÄiti popriliÄan kontrast izmeÄ‘u rjeÅ¡enja dr. sc. Namaki Araghi koja razvija i zastupa koncepte održive mobilnosti u razvijenoj Europi koji se, sukladno strateÅ¡kim dokumentima, temelje na nemotoriziranom prometu, javnom prijevozu i raznim e-uslugama koji ih dodatno unapreÄ‘uju i promoviraju, te pristupa dr. sc. Roupahila koji dolazi iz jedne tipiÄne sredine za SAD koja većinu svojih rjeÅ¡enja mobilnosti i dalje bazira na (neodrživom) cestovnom prijevozu automobilima, a gdje pokuÅ¡avaju postići razne uÅ¡tede.
U panel raspravi o razvoju elektromobilnosti, elektriÄnim automobilima i punionicama, sudjelovali su: Zvonimir SuÄić – Greyp Bikes d.o.o.., Dražen Vrhovski – WAWA Ltd., Domagoj Puzak – HEP, Marko Slavulj – Fakultet prometnih znanosti, Gordan Kožulj – Deloitte Croatia, Mario Mihetec – Environmental Protection and Energy Efficiency Fund.
Rasprava nije ponudila znaÄajnu viziju razvoja elektriÄnih automobila u Hrvatskoj, niti se u nekoj znaÄajnijoj mjeri osvrtala na strateÅ¡ke ciljeve EU ili same Republike Hrvatske. Nije ni dala odgovore na pitanje gdje svoje mjesto u tome moraju pronaći elektriÄni automobili. NeÅ¡to suprotno bi se ipak trebalo oÄekivati i dobiti od rasprave u kojoj sudjeluje vodeća mala industrija, te domaća sveuÄiliÅ¡ta i velike državne i konzultantske tvrtke sa svojim kadrom s najviÅ¡e razine menadžmenta. Sve se, uglavnom, svelo na raspravu kako tehniÄki odraditi zadatke gradnje punionica i ostalih pratećih rjeÅ¡enja. Raspravu nije uspio dovoljno potaknuti niti Mislav Togonal kao moderator panela, unatoÄ svom golemom novinarskom iskustvu i zanimljivim pitanjima koja je postavljao. Raspravu je tek donekle u strateÅ¡kom i vizionarskom smjeru pokuÅ¡ao skrenuti jedan profesor iz NjemaÄke koji upozorio da bi panelisti tog kalibra trebali raspravljati o viziji 2030. ili 2050. a ne o tehniÄkim rjeÅ¡enjima koja će se ovako ili onako rijeÅ¡iti za 5 do 10 godina, no u tome je ostao popriliÄno usamljen.
Upitan o tome kako vidi primjenu elektromobilnosti, dekan Fakulteta prometnih znanosti, dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, dovitljivo je odgovorio da on kao željezniÄar već ima rjeÅ¡enja elektromobilnosti u praksi preko 50 godina. Naime, mnogo je željeznice elektrificirano, naroÄito u razvijenoj Europi i ona vrlo uspjeÅ¡no funkcionira. Ista je oznaÄena kao glavni mod u prometnom sustavu budućnosti u EU strategijama. TakoÄ‘er je dodao da elektromobilnost na cestama ima svoju budućnost kao dio cjelovitog, uravnoteženog i održivog prometnog sustava.
Ostali dio programa protekao je u druženju sudionika i pregledu prezentacija studenata diplomskih i postdiplomskih studija te njihovih profesora s nekoliko fakulteta putem kojih su prezentirali svoje znanstvene radove i projekte na kojima rade.
Tekst: Ante KleÄina
Fotografije: Ante KleÄina