Želja političara: od Pule do Ljubljane za jedan do Zagreba za 2,5 sata

Zanimljiv članak objavljen je na web stranici Glasa Istre dana 22. 10. ove godine. U njemu se govori o želji županijskog pročelnika za poljoprivredu Istarske županije Milana Antolovića o tome da se u cilju napretka Istre i istarskog turizma željeznica mora znatno unaprijediti. Članak je napisao A. Dagostin a mi ga prenosimo u cjelosti.

Revitalizacija istarske željeznice, osim u prometne i gospodarske svrhe, bila bi prvenstveno u funkciji daljnjeg razvoja turizma u Istri bez granica, zaključak je okruglog stola koji je u sklopu Sajma pršuta održan u Domu mladih u Tinjanu.

Željeznica, koja je u Istri prisutna duže od 130 godina i koja je kroz povijest bila njena žila kucavica, resurs je koji je većim dijelom napušten ili nedovoljno iskorišten, izjavio je sudionik okruglog stola županijski pročelnik za poljoprivredu Milan Antolović uvjeren da bi obnova željeznice povećala broj turističkih noćenja u Istri.

“Na istarsku bi obalu dnevnim vlakovima stizali turisti iz primjerice Muenchena ili Berlina, a sa sobom bi u teretnim vagonima mogli prevesti osobne automobile kojima bi se onda kretali Istrom. S obzirom da Europa daje željeznicama apsolutnu prednost i sama gradi pruge kojim se vlakovi kreću brže od 300 kilometara na sat korektno bi bilo da mi planiramo rekonstruirati naÅ¡u prugu, da od sadaÅ¡njih 40 kilometara na sat vozi barem 150 kilometara na sat i da se od Pule do Zagreba željeznicom doÄ‘e u dva i pol sata, a do Ljubljane za sat vremena”, kazao je Antolović. Pritom je naglasio da su dobro organizirane željeznice mnogo jeftinije od kamionskog prometa te mnogo manje Å¡tetne po okoliÅ¡.

Hoće li se kroz strukturne fondove moći financirati obnova pruge Pula – Ljubljana (Zagreb) upitali smo sudionika okruglog stola i savjetnika za gospodarstvo u Veleposlanstvu Republike Slovenije Bojana Å kodu.

– To je projekt kojeg Europska unija zapravo i želi. Da se poboljÅ¡a, odnosno obnovi neÅ¡to Å¡to je već bilo sagraÄ‘eno, a željeznica je europska perspektiva i zato mislim da imamo velike Å¡anse da dobijemo sufinanciranje. Mislim da bi za dvije do tri godine projekti mogli biti operativni, a u realizaciju bi se krenulo nakon 2014. godine, kazao je Å koda.

Okrugli stol su organizirali Općina Tinjan i Društvo za slovensko-hrvaško čezmejno sodelovanje in druženje na območju eko parka Kras.

A. K.

Izvor: Glas Istre