Zelena budućnost Hrvatske kroz EU fondove
Zelena kohezijska politika i održivi razvoj Hrvatske bili su glavna tema istoimene konferencije održane u petak u Hotelu International. Kroz zelene projekte koji moraju biti održivi i služiti graÄ‘anima, smanjuju se znaÄajne gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike izmeÄ‘u država Älanica. Moguće ih je sufinancirati iz EU fondova. Sredstva EU fondova su javni novac pa samim time trebaju biti iskoriÅ¡tena za javne projekte koji će donijeti javno dobro. To se može uÄini samo kroz kvalitetnu zelenu kohezijsku politiku.
U Zagrebu nova radna mjesta kroz zelene projekte
Obnavljanje zgrada u Donjem Gradu, Äija se vrijednost procjenjuje na 200 mil. €, moglo bi dovesti do godiÅ¡njih uÅ¡teda u Gradu od 15 mil. €. Uz velike uÅ¡tede, projekt koji je već pripremljen, mogao bi otvoriti 250-500 novih radnih mjesta. Uz projekt obnove, zamjenica gradonaÄelnika Sandra Å valjek je spomenula i energetsku obnovu 12 sportskih objekata te izgradnju Sljemenske žiÄare. Sljemenska žiÄara ne znaÄi samo proÅ¡irenje turistiÄke ponude, već i smanjenje prometa motornih vozila na Medvenicu Å¡to je ekoloÅ¡ki najÄišće i najprihvatljivije rjeÅ¡enje.
Izlazak iz krize i povećanje broja radnih mjesta
Reciklažna industrija dio je kružnog gospodarstva, te održiv sustav koji podržava Europska Unija. Europska komisija izjavila je kako Hrvatska ima veliki potencijal za razvoj takve industrije. Takvo gospodarstvo moguće je sufinancirati iz zelenih kohezijskih fondova kako bi se otvorila nova radna mjesta i okrenulo Hrvatsku prema izlasku iz krize. TakoÄ‘er, Europa pokuÅ¡ava stvoriti kružno gospodarstvo i u ostalim Älanicama EU jer se trenutno previÅ¡e novca troÅ¡i neodrživim koriÅ¡tenjem resursa. Kako bi takvi projekti bili ostvarivi, tijekom pregovora sa EU, odobren je Operativni program “Konkurentnost i kohezija“ koji nam donosi 2 mlrd. € za mala i srednja poduzetniÅ¡tva, istraživanje i razvoj.
Uštede korištenjem lokalnih resursa
Projekt iz MaÄ‘arskog grada Morahaloma poznatiji kao “Morahalom geotermalni kaskadni sustav“ primjer je održivog troÅ¡enja novca. Projekt je baziran na lokalnim resursima odnosno termalnoj vodi i zadovoljava lokalne potrebe. 50% financija dobiveno je iz Operativnog programa “OkoliÅ¡ i energija” iz Europskog fonda regionalnog razvoja. Cilj je bio smanjiti ovisnost objekata javne namijene o zemnom plinu. KoriÅ¡tenjem termalnih kaskada, gradski objekti dobivaju toplu vodu i toplinu za grijanje koja se distribuira putem toplovoda. TakoÄ‘er, u ovom projektu grad je ugradio 50 LED lampi u javnu gradsku rasvjetu koje se pune preko 40 solarnih ploÄa.
Fly Croatia – Hrvatski program zrakoplovnog turizma
Projekt Fly Croatia ili Hrvatski program zrakoplovnog turizma, prepoznao je potencijal malih aerodroma (njih 25) koji su trenutno u zapuÅ¡tenom stanju. Svi aerodromi imaju rijeÅ¡ene prilazne ceste, izgraÄ‘enu infrastrukturu, instalacije, sreÄ‘eni su zakonodavna regulativa i regulatorna tijela. Takvi objekti, uz male financijske izdatke, pružaju mogućnost razvoju turizma. U Europi postoji 300.000 osoba sa letaÄkim dozvolama, postoje 3 letaÄke akademije koje nemaju dovoljno kapaciteta, i u tim brojkama vidi se potencijal za obnovu zraÄnih luka i popratnih objekata. Maksimalna vrijednost projekta je 25 mil. €, a rok za povrat investicije je 2,5 godine. GodiÅ¡nji prihod procijenjen je na 40 mil €. Ovakav projekt je pokazatelj da se može i uz relativno mala sredstva napraviti veliki projekt koji druÅ¡tvu i gospodarstvu može donijeti velike pogodnosti.
Marin Dokoza
A.P.
Foto: M. Dokoza


