Završna regionalna konferencija LivingRAIL projekta u Zagrebu
ZavrÅ¡na konferencija projekta LivingRAIL održana je 21. svibnja u zagrebaÄkom Hotelu Palace, u organizaciji Saveza za željeznicu, gdje su se predstavili prometni rezultati u nacionalnom kontekstu.
Projekt LivingRAIL isporuÄio je smjernice kako ostvariti cilj da suvremena i kvalitetna elektriÄna željeznica bude sastavni dio održive Europe koja svojim graÄ‘anima pruža visoku kvalitetu življenja do godine 2050-te. Savez za željeznicu je kao punopravni partner u ovom projektu suraÄ‘ivao s najboljim europskim sveuÄiliÅ¡tima i institutima za prometna pitanja u Europi.
InaÄe, LivingRAIL je projekt koji je okupio 8 partnera iz 6 europskih zemalja (NjemaÄka, Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Å panjolska, Austrija i Hrvatska). ZapoÄeo je prosincu 2012. godine, traje ukupno 30 mjeseci, te je sada tako na samom kraju.
Projekt se usredotoÄio na donositelje odluka u politici, željeznice, željezniÄke prijevoznike, prateću željezniÄku industriju, tijela za prostorno planiranje, prometne uprave, putniÄke udruge i organizacije, te predstavnike sveuÄiliÅ¡ta i instituta.
Konferenciju su pozdravljanjem sudionika otvorili predsjednik Saveza za željeznicu Branko KreÅ¡, te Älan uprave HŽ Infrastrukture Ivan Vuković.
Uslijedio je i radni dio Konferencije, koji je zapoÄeo Ante KleÄina, projektni menadžera Saveza za željeznicu uvoÄ‘enjem u LivingRAIL svojim sažetkom projekta.
Nastavilo se s izlaganjem inozemnog gosta. Claus Doll iz Fraunhofer instituta iz NjemaÄke predstavio je Viziju 2050, Željeznice u Europi. Doll je ujedno i LivingRAIL koordinator i približio će proces koji je preuzeo projektni tim sastavljen od istraživaÄa i dionika u trajanju od dvije i pol godine. Ta je ekipa istraživala naÄine za postizanje masivnog pomaka putniÄkih i teretnih kretanja koji oÄekuje željeznicu do 2050.
Glavni koordinator Saveza za željeznicu Slavko Å tefiÄar prilagodio je nalaze projekta naÅ¡im, hrvatskim uvjetima. Å tefiÄar je tako povezao i usporedio projekt LivingRAIL s ciljevima Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske.
Prodekan za znanost i vanjsku suradnju Fakulteta prometnih znanosti prof.dr.sc Tomislav Josip Mlinarić izlagao je na temu utvrÄ‘ivanja metodologije za izradu Nacionalnog programa za željezniÄku infrastrukturu kako bi doneseni program bio tehnoloÅ¡ki i financijski održiv, te kako bi istovremeno poluÄio i efekte na pojaÄanju gospodarske aktivnosti u RH u sektoru željeznice.
Vizija željeznice 2050: Kako željeznica može doprinijeti boljoj kvaliteti života
U ime Europske komisije istraživaÄki projekt LivingRAIL je razvio viziju mobilnosti i planova za 2050., gdje elektrificirana željeznica preuzima srediÅ¡nju ulogu u mobilnosti putnika i tereta za postizanje ciljeva Bijele knjige o transportu Europske komisije. Projekt je tako na zavrÅ¡noj regionalnoj konferenciji u Zagrebu predstavio i raspravio svoje nalaze, ponudio preporuke za budućnost. LivingRAIL je razvio scenarije o životnim stilovima, kulturi, mobilnosti i gospodarskim aktivnostima u Europi 2050. godine i istražio je viziju buduće uloge elektriÄne željeznice u tim scenarijima. U toj viziji, željeznica ima dominantnu ulogu: 2050.g., većina prijevoza putnika i roba će se odvijati putem željeznice.
Prema LivingRAIL istraživaÄima taj razvoj sam po sebi nije lako postići. Potrebno je uložiti mnogo zajedniÄkog napora, kako željeznica, tako i politike.Prostorno planiranje viÅ¡e ne bi trebalo biti podvrgnuto dominaciji cestovnog prometa. TakoÄ‘er, i sami korisnici cestovnog prometa trebali bi povećati svijesti o okoliÅ¡u u svakodnevnom životu. Sve to je vrijedno truda jer možemo postići veliku korist od zdravijeg i manje stresnog naÄina života. ViÅ¡e željeznice, viÅ¡e javnog prijevoza, viÅ¡e hodanja i bicikliranja istovjetno je povećanoj kvaliteti života. To je iznimno važno u gradovima jer se na taj naÄin može javni prostor ponovno oporaviti za zajedniÄki život.
Zašto smo u Hrvatskoj tako daleko od ove perspektivne budućnosti?
ViÅ¡e o tome, ali i o viziji europske željeznice, povezivanju i usporedbi projekta LivingRAIL s ciljevima Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske, kao i Nacionalnim programom željezniÄke infrastrukture raspravljalo se i nakon izlaganja predavaÄa u zajedniÄkoj diskusiji sudionika Konferencije.
A.P.
Foto: A.KleÄina