Velika ulaganja u infrastrukturu

Na općoj skupštini udruge Korridor X Plus održanoj u Zagrebu 3. studenoga istaknuto je da bi se uz ulaganje u poboljšanje usluge na X. koridoru svakako trebalo izboriti i za to da on bude uvršten u europsku mrežu RFC (Rail Freight Corridor). Tekst preuzet s Business.hr prenosimo u cijelosti.

Na općoj skupštini udruge Korridor X Plus raspravljalo se o stanju na X. koridoru i o budućnosti toga prometnog pravca u svjetlu EU-ove uredbe 913/2010 kojom se definiraju paneuropski koridori.

U ime domaćina članove skupštine te goste, među kojima je bio i Danijel Mileta, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, pozdravio je Marijan Klarić. Uvodnim izlaganjem Klarić je ukazao na to da je X. koridor osnova prometnog sustava jugoistočne Europe, ali da prema Uredbi 913/2010 nije uvršten među devet paneuropskih koridora teretnog prijevoza. Za obnovu tih koridora Europska komisija je u svojemu proračunu predvidjela znatna sredstva u razdoblju od 2012. do 2020. godine.

Sada ne baš blistavu situaciju na X. koridoru prezentirao je Thomas Wimroither, tajnik Udruge. Jedan od aktualnih devet koridora jest sadašnji IV. koridor koji prolazi kroz Češku, Slovačku Mađarsku i Bugarsku te povezuje njemačko i tursko tržište. Na taj je način sadašnji IV. koridor, kao izravni konkurent X. koridoru, uvršten u bazičnu mrežu paneuropskih koridora. Članovi Udruge smatraju da X. koridor može konkurirati IV. koridoru, ali priznaju da treba unaprijediti infrastrukturu i način rada te da im okolnosti i trenutačni radni pokazatelji ne idu u prilog.

Naime, treba spomenuti da sada između Njemačke i Turske po X. koridoru ne vozi ni jedan blok-vlak. Harmonizacija željezničkih sustava i neometan prijevoz tereta i putnika kroz različite države idu u prilog IV. koridoru jer su sve države na tome prijevoznom putu (osim Turske) članice EU-a, a što nije slučaj s državama kroz koje prolazi X. koridor. U takvoj situaciji prijedlog Zajednice europskih željeznica i infrastrukturnih upravitelja (CER) jest da X. koridor bude dio V. koridora (Rail Freight Corridor V) koji povezuje Baltik s Jadranom, odnosno Gdanjsk s Trstom i Koprom.

Harald Hotz, upravitelj ŐBB Infrastrukture, u svojem je izlaganju istaknuo da su u posljednjih deset godina Austrijske savezne željeznice puno uložile u Udrugu te da X. koridor smatraju jednim od najvažnijih koridora koji povezuje velika tržišta Njemačke i Turske te se nastavlja prema Aziji: – Mi smo za najbolju moguću poziciju X. koridora, ali ovo nije najbolje vrijeme za tu trasu, a to pokazuje podatak da tim pravcem danas ne vozi ni jedan blok-vlak. Dobro rješenje jest to što mi već imamo organiziran menadžment koji brine o X. koridoru. Jasno je da je s gledišta željezničkih prijevoznika IV. koridor u ovome trenutku pobjednik. Isto tako nisam siguran da formiranje koridora može riješiti naše probleme na X. koridoru. Nastojanja Europske komisije izražena u Uredbi 913/2010 idu u smjeru da se granice učine nevidljivima. Države i pruge trebale bi biti cjelina, a ako to želimo ostvariti, još puno toga valja učiniti.

Kao kronični problem navedena su zaustavljanja na državnim granicama. Tihomir Španić, direktor Poslova pristupa infrastrukturi, istaknuo je da HŽ Infrastruktura ulaže velika sredstva u X. koridor. Pred preuzimanjem je pruga od Vinkovaca do Tovarnika koja je financirana iz EU-ova fonda, a sljedeće godine počinje remont pruge od Novske do Nove Gradiške. Ulaganjem velikih sredstava u infrastrukturu vrijeme putovanja se skraćuje, no sve to izgubi se u trenu zbog produljenog zaustavljanja na granici kao što je to sada slučaj u Bugarskoj zbog novih propisa. Na relativno male infrastrukturne zahvate koji bi mogli ubrzati vožnje vlakova ukazao je Marijan Klarić istaknuvši problem tzv. lomova brzina. Naime zbog tzv. laganih vožnji na kraćim dionicama ili smanjivanja brzina na mostovima vlakovi naglo koče i brzina sa 140 km/h pada na npr. 80 km/h što uzrokuje troškove i usporava vožnju vlakova.

Neuvrštavanje X. koridora u prijedlog RFC-a, Predrag Janković iz Željeznica Srbije vidi kao opomenu i poruku da treba intenzivirati napore kako bi se prijevoznicima ponudila kvalitetnija usluga. Stanje infrastrukture na X. koridoru u cjelini nije dobro i konkurencija će natjerati prijevoznike da uz podršku država ulože u pruge. Loše stanje i zastarjelost mobilnih kapaciteta dovodi do većih troškova poslovanja i manje konkurentnosti. Usklađivanjem kapaciteta na X. koridoru kroz dvije do tri godine mogla bi se ponuditi puno bolja usluga.

Danijel Mileta rekao je da će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture podržati napore usmjerene na podizanje konkurentnosti koridora i nastojanja da se X. koridor uvrsti u mrežu RFC. Udruga Korridor X Plus uputit će dopis Upravi za mobilnost pri CER-u s prijedlogom da se X. koridor uvrsti u RFC i da se organizira sastanak na kojem bi se tražio ravnopravan tretman tog koridora i ostalih pruga.

Foto: Ante Klečina

Izvor: Business.hr