U Rusiji otvoren nov željezniÄki tunel
Dana 25. prosinca Ruske željeznice otvorile su nov željezniÄki tunel u dalekom Sibiru, na pruzi Bajkalsko-Amurska magistrala (BAM). Ova željezniÄka pruga je sjeverni krak TransSibirske željeznice, i povezuje sibirski grad TajÅ¡et sa lukom na tihom oceanu – Sovetskajom Gavan.
Pruga BAM izgraÄ‘ena je nakon Drugog svjetskog rata iz dva razloga – da odtereti TransSib i poveže sa ostatkom Rusije mineralima izuzetno bogata podruÄja istoÄnog Sibira, i da prolazi Å¡to dalje od Kinesko-Ruske granice – Å¡to je tada imalo izuzetno strateÅ¡ko znaÄenje. BAM poÄinje u srediÅ¡njem Sibiru, u gradu TajÅ¡et, gdje se odvaja od TransSibirske magistrale. Od TajÅ¡eta ide na sjevero-istok i prolazeći neÅ¡to sjevernije od Bratska skreće na istok. S Bratskom je povezan kratkom prugom, koja omogućuje putniÄkim vlakovima da ulaze u sam centar ovog sibirskog grada.
Od Bratska BAM ulazi u planine i dolazi do Severobajkalska – grada na sjeveru Bajkalskog jezera. Neposredno prije Severobajkalska BAM prolazi kroz gotovo 7 kilometara dug tunel Daban. Od tamo pruga ide dalje prema istoku – kroz najdulji ruski željezniÄki tunel Severomujski, dug neÅ¡to viÅ¡e od 15 kilometara. Nakon tunela pruga dolazi u Taksimo, i neÅ¡to istoÄnije u Tindu. Tinda je najvažniji grad na srediÅ¡njem dijelu pruge. IstoÄnije, BAM prolazi Komsomolsk na Amuru, i dolazi u dvije luke na Pacifiku – Vanino (trajektna luka odakle trajekti idu prema otoku Sahalin i Japanu) i teretnu luku Sovetskaju Gavan. BAM je na nekoliko mjesta povezan sa TransSibirskom magistralom; a u Tindi poÄinje, za sada nedovrÅ¡ena Amursko-Jakutska magistrala. TakoÄ‘er, od BAM-a se prema sjeveru odvaja nekoliko kraÄih željezniÄkih pruga koje uglavnom služe za potrebe Sibirskih rudnika ili industrije. BAM je dvokolosijeÄan od TajÅ¡eta do Lene (izmeÄ‘u Bratska i Severobajkalska) i elektrificiran naponom 27kV 50Hz (!) od TajÅ¡eta do Taksima. Uz spomenutu dvokolosijeÄnu dionicu i neke kratke dionice istoÄnije su takoÄ‘er sa dva kolosijeka.
Novi, Kuznjecovski tunel nalazi se najistoÄnijoj dionici BAM-a koja povezuje Komsomolsk na Amuru sa Sovetskajom Gavan. Pruga, tamo prelazi masiv Sikotsko-Alinskog gorja, i originalno je bila izgraÄ‘ena kao izrazito teÅ¡ka brdska pruga koja je planine prelazila uz pomoć kratkog tunela – dugog samo 413 metara. S obzirom da su usponi prema tunelu bili relativno oÅ¡tri, masa vlakova morala je biti ograniÄena na, za Ruske kriterije, malih 4000 tona. Vlak od 4000 tona morao je preko starog prijevoja i tunela biti prevlaÄen sa jednom trostrukom diesel lokomotivom osovinskog rasporeda Co’Co’+Co’Co’+Co’Co’, i potiskivan istom takvom lokomotivom! Stari tunel, kao i Äitava dionica BAM-a Komsomolsk – Sovetskaja Gavan izgraÄ‘ena je izmeÄ‘u 1943 i 1945. godine.
Otvorenje novog Kuznjecovskog tunela održalo se na njegovom istoÄnom kraju, a prisustvovali su mu Vladimir Jakunjin, generalni direktor RŽD-a, VjaÄeslav Å port, guverner Habarovskog teritorija i Aleksej Cidenov, ministar transporta Ruske federacije. Gosti su do tunela prevezeni jednodijelnim dieselskim vlakom AÄŒ2 054, a prvi kontejnerski vlak kroz tunel povukla je diesel lokomotiva 2TE25A 011 iz depoa Tinda. Novi Kuznjecovski tunel dug je 3890 metara, i skraćuje dosadaÅ¡nju prugu za 11 kilometara. BuÅ¡enje tunela poÄelo je 2008. godine, a ukupna vrijednost projekta bila je vrlo visokih 1.51 milijardu eura. Visoku cijenu uzrokovali su ekstremno teÅ¡ki klimatski uvjeti – Äitav tunel probuÅ¡en je u permafrostu. Ruske željeznice su osigurale milijardu eura, a ostatak je osiguran iz fondova Ruske federacije za razvoj infrastrukture u Sibiru.
Važno je napomenuti da tri najdulja tunela na BAM-u nisu izgraÄ‘ena istodobno kad i sama pruga – izgraÄ‘eni su mnogo kasnije. Kada je tunel Daban otvoren, stara pruga koja je iÅ¡la preko prijevoja bila je ukinuta, no Severomujski tunel i novi Kuznjecovski imaju i dalje obilazne pruge preko kojih obiÄno voze prazni teretni vlakovi.
Toma BaÄić
Izvori: www.en.skmost.ru, www.rzd.ru


