„Tako vam je to uvijek u Sisku…“

Tim je riječima pročelnica Konzervatorskog odjela u Sisku Ivana Miletić Čakširan prokomentirala vrijedne arheološke nalaze koji su otkriveni prilikom rekonstrukcije sisačkog željezničkog kolodvora i izgradnje pothodnika.

 S početkom nove Å¡kolske godine, u rujnu 2019. očekuje se zavrÅ¡etak rekonstrukcije sisačkog kolodvora. Taj dan označit će i novo poglavlje u kulturnoj i turističkoj ponudi grada Siska jer će to biti prvi hrvatski željeznički kolodvor na kojem će na originalnoj lokaciji, biti prezentirani arheoloÅ¡ki nalazi pronaÄ‘eni prilikom rekonstrukcije.

Rekonstrukcija kolodvora i perona u kolodvoru Sisak – Foto: Vlatka Å korić

GradiliÅ¡te na rekonstrukciji kolodvora Sisak bilo je otvoreno 28. ožujka 2013. sa planom da radovi zavrÅ¡e do kraja 2014. godine. A onda se kod kopanja ukopa za izgradnju pothodnika izmeÄ‘u 1. i otočnog perona otvorio jedan novi svijet stare rimske Siscije i Segestice neprocjenjive vrijednosti. I onda su arheolozi „sa žličicama“ zamijenili graÄ‘evinare sa teÅ¡kim  buÅ¡ilicama. Tri godine trajala su istraživanja i pregovaranja o tome kako prezentirati nalaze pa je u jednom trenutku čak postavljen zahtjev da se kolodvor preseli na drugu lokaciju. Kolodvor je ipak ostao na istoj lokaciji, ali niÅ¡ta viÅ¡e neće biti isto u povijesti Siska. A i svako buduće izučavanje povijesti ukupne Panonije referirat će se na te „kolodvorske“  nalaze. A o čemu se zapravo radi, razgovarali smo s pročelnicom Konzervatorskog odjela u Sisku, Uprave za zaÅ¡titu kulturne baÅ¡tine Ministarstva kulture dr. sc. Ivanom Miletić ÄŒakÅ¡iran koja nam je objasnila da su najvažniji nalazi na gradiliÅ¡tu rekonstrukcije kolodvora Sisak pozicioniranje glavnog rimskog foruma rimske Siscije, koji je naÄ‘en na poziciji iskopa budućeg pothodnika i arhitekture koja  je vezana uz forum, a  to je rimski cardo. Cardo je inače jedna od dviju glavnih ulica rimskih gradova ili vojnih logora, obično u smjeru sjever – jug, koju okomito presijeca druga glavna ulica  decumanus.  Mrežom carda i decumanusa grad je pravilno razdijeljen na manje četvrti. Uz forum i cardo  naÄ‘eni su pripadajući javni i stambeni prostori. Nalazi naÄ‘eni na popratnoj arhitekturi ukazuju na kontinuitet života u rimskoj  Sisciji od 1. stoljeća prije Krista do 6. stoljeća nove ere. Od pokretnih arheoloÅ¡kih nalaza najvažniji nalaz je betička amfora sa najranijim epigrafskim spomenom Siscije, datiranim u početak 1. stoljeća nove ere.

Dr. sc. Ivanom Miletić ÄŒakÅ¡iran – Foto: Vlatka Å korić

Skupocjeni riblji umak stigao iz Å panjolske

-Na grlu amfore  prepoznajemo natpis nanesen perom, pigmentima organskog porijekla, iz kojeg saznajemo to da je amfora stigla u Sisciju iz Å¡panjolske Betike, primatelj je bio Auli Cordi, a sadržaj je bio najskupocjeniji riblji umak (flos garum). Takav umak mogla si je priuÅ¡titi samo vrlo bogata osoba! Broj pokretnih nalaza iznimno je velik, ali je izdvojeno preko 2000 posebnih metalnih, koÅ¡tanih, kamenih, staklenih, keramičkih i drugih nalaza, koji su tipoloÅ¡ki i kronoloÅ¡ki relevantni za pojedinu  stratigrafsku jedinicu. NaÅ¡li smo i veliku količinu novca, datiranu od 2. stoljeća prije Krista pa sve do krajcara, koji je koriÅ¡ten pri gradnji željeznice, kaže dr. Miletić ÄŒakÅ¡iran.

-Željeznički kolodvor sagrađen je 1862. Zar tadašnji graditelji nisu prepoznali vrijednost terena na kojem su gradili?

-Naravno da jesu! Ali, gospodarski interes bio je jači, a mnoÅ¡tvo nalaza sa tog područja zavrÅ¡ilo je u Beču. Skidali su graÄ‘evinski materijal sa iskopina i ugraÄ‘ivali ga dalje. A i prilikom kasnijih rekonstrukcija kolodvora dio nalaza zavrÅ¡io je  u ArheoloÅ¡kom muzeju u Zagrebu, kao npr. skulptura božice Dijane ili dio kapitela, kakav je naÄ‘en i ovoga puta, a proÅ¡li je spremljen je u Gradskom muzeju Sisak.

Prezentacija po uzoru na Rim i Atenu

-Koliko su arheološki nalazi na kolodvoru promijenili dosadašnje tumačenje povijesti Siska?

-Ovaj nalaz nadopunio je, obogatio i promijenio povijest Siska i tumačenje urbanizma Siscije. Sva daljnja istraživanja i interpretacije moraju se temeljiti na analizama arhitekture naÄ‘ene na kolodvoru, kao i na pokretnim nalazima. Nalazi su  potvrdili, popravili i usmjerili interpretaciju najranijih rimskih slojeva od vladavine Augusta i Tiberija, ali i prapovijesnih vremena jer je potvrÄ‘eno da je na lijevoj obali rijeke Kupe bilo prapovijesno naselje Segestica na kojem se kasnije razvijao rimski logor Siscija.

-Kako je arheološka struka u Hrvatskoj reagirala na nalaze?

-Odjek je snažan i velika je zainteresiranost stručnjaka za pojedina razdoblja i za pojedine vrste materijala. Nadamo se monografskoj objavi koja bi omogućila dostupnost građe svima zainteresiranima. Sisak je bio jedan od većih rimskih centara pa je prezentacija i interpretacija nalaza u znanstvenim krugovima iznimno važna.

         -Kako će se prezentirati nalazi?

–Takva vrsta nalaziÅ¡ta zahtijeva jedan poseban muzej, ali to nije bilo moguće, kao ni postaviti pokretne nalaze in situ i zaÅ¡titi ih kako muzejska i konzervatorska struka zahtijeva. Zato se pristupilo „pričanju priče“ o onome Å¡to je naÄ‘eno. Tako će se Å¡iroj javnosti predstaviti  arhitektura i nalazi kroz prezentaciju na 9 panela po kolodvoru koji će ispričati priču o samoj Sisciji. Primijenili smo iskustva iz Atene i Rima pa će se na zidu pothodnika, izraÄ‘en kao replika, prezentirati presjek arheoloÅ¡kog iskopa s prikazom najvažnijih nalaza (pozicija foruma, rimskog bunara, ostave s amforama, recentnog opečnog kanala…). U prezentaciju je uključena pozicija rimske ceste na način da je preslikan parterno stvarni izgled naÄ‘enog carda, dok je pozicija rimskog foruma naglaÅ¡ena popločenjem koje oblikom i orijentacijom prati njegovu točnu poziciju. Na izdvojenoj poziciji prezentirat će se najvažniji dio – sjeverozapadni kut foruma Siscije. Konzervatorski odjel u Sisku napravio je smjernice za prezentaciju i imali smo iznimnu sreću da smo naiÅ¡li na dobru suradnju sa glavnom projektanticom rekonstrukcije kolodvora arhitekticom ŽPD-a Ljiljanom Malinar Ivanković koja je naÅ¡u ideju „uglazbila“ u projektnu dokumentaciju, uklopila i joÅ¡ neke svoje ideje i vizije, kako bismo unaprijedili arhitekturu u sklopu rekonstrukcije. Sisački kolodvor ima jedinstvenu vrijednost u spoju graditeljske i arheoloÅ¡ke baÅ¡tine na jednoj lokaciji. Arhitektica Malinar Ivanković upravo je iskoristila tu vrijednost i ta će prezentacija biti jedinstvena jer spaja arhitekturu, arheologiju, pokretne i nepokretne nalaze te prožimanje željeznice kao „živog bića“. Kako je prezentacija specifična očekujem da će odjeknuti u arhitektonskoj  i arheoloÅ¡koj struci, ali će doprinijeti i kulturno-turističkoj ponudi grada Siska. Jer, za razliku od dosadaÅ¡njih klasičnih rjeÅ¡enja, ovo će biti neÅ¡to sasvim novo i moderno, prilagoÄ‘eno svim dobnim skupinama, sa crtežima, fotografijama i tekstovima na hrvatskom i engleskom jeziku.

Prezentacija nalaza u staklenom izlogu u sklopu pothodnika za pristup peronima u kolodvoru Sisak – Foto: Vlatka Å korić

-Kakva je bila suradnja sa HŽ Infrastrukturom?

-Ljubav traje otpočetka…(smije se). Sa HŽ Infrastrukturom uspostavljena je dobra suradnja, bazirana na meÄ‘usobnom  poÅ¡tivanju želje investitora i obveze zaÅ¡tite arheoloÅ¡ke zone Segestica-Siscia. Investitor je prihvatio svaki propis, mjeru ili smjernicu koju je propisalo Ministarstvo kulture. I jedni i drugi puno smo naučili u toj suradnji. HŽ Infrastruktura stekla je uvid u to na koji način raditi u najzahtjevnijim situacijama. Takve ih situacije sigurno čekaju joÅ¡ kod rekonstrukcija kolodvora koja su zaÅ¡tićena kulturna dobra pa će im „sisačko iskustvo“ pomoći u tome kako postupati na mjestima gdje je bitan element i arheoloÅ¡ka baÅ¡tina. Nije to tako samo na kolodvoru,  tako vam je to uvijek u Sisku. Kod svih većih rekonstrukcija sisačkih zgrada otkrivamo u temeljima ugraÄ‘ene rimske ostatke opeke, kamenih blokova, mramornih skulptura.. Svi investitori imaju obvezu očuvati naÅ¡u najraniju baÅ¡tinu, a način na koji se to mora provesti nije uvijek ugodan. Ali, to je nužno i mi to provodimo.

-Putnici jedva čekaju da se kolodvor u potpunosti završi. Kasni li završetak radova zbog arheologa i zaštitara?

-Kod planiranja projekta Konzervatorski odjel iz Zagreba dao je 2005. miÅ¡ljenje da se u radove treba uključiti i zaÅ¡titno arheoloÅ¡ko istraživanje. ÄŒista je utopija ne  nadati se ovakvoj vrsti arheologije u centru Siska jer je Sisak poznati arheoloÅ¡ki lokalitet. Onaj tko je vremenski planirao ovu investiciju zasigurno  nije uzeo u obzir mjesto na kojoj se ona planira izvesti niti je razmiÅ¡ljalo o tome da će biti posla sa arheolozima i da treba očekivati drugačije uvjete. Proces arheoloÅ¡kog  istraživanja tekao je vrlo brzo, obzirom na uvjete koje smo imali, od bagera na radiliÅ¡tu, preko iznimno poplavnih godina 2013. i 2014. kada danima zbog visokih voda nije  bilo moguće raditi, do same zaÅ¡tite kolodvorske zgade, kako bi  arheolozi mogli uopće raditi svoj posao… Arheologija je takva struka, ubrzanje bi bilo u suprotnosti sa pravilima struke i zakonima o zaÅ¡titi. Nije se moglo brže, konzervatori i arheolozi su odradili posao potpuno profesionalno.

Intervju vodila: Vlatka Škorić