Savez za Željeznicu

„Tako vam je to uvijek u Sisku…“

„Tako vam je to uvijek u Sisku…“

Tim je riječima pročelnica Konzervatorskog odjela u Sisku Ivana Miletić Čakširan prokomentirala vrijedne arheološke nalaze koji su otkriveni prilikom rekonstrukcije sisačkog željezničkog kolodvora i izgradnje pothodnika.

 S početkom nove školske godine, u rujnu 2019. očekuje se završetak rekonstrukcije sisačkog kolodvora. Taj dan označit će i novo poglavlje u kulturnoj i turističkoj ponudi grada Siska jer će to biti prvi hrvatski željeznički kolodvor na kojem će na originalnoj lokaciji, biti prezentirani arheološki nalazi pronađeni prilikom rekonstrukcije.

Rekonstrukcija kolodvora i perona u kolodvoru Sisak – Foto: Vlatka Škorić

Gradilište na rekonstrukciji kolodvora Sisak bilo je otvoreno 28. ožujka 2013. sa planom da radovi završe do kraja 2014. godine. A onda se kod kopanja ukopa za izgradnju pothodnika između 1. i otočnog perona otvorio jedan novi svijet stare rimske Siscije i Segestice neprocjenjive vrijednosti. I onda su arheolozi „sa žličicama“ zamijenili građevinare sa teškim  bušilicama. Tri godine trajala su istraživanja i pregovaranja o tome kako prezentirati nalaze pa je u jednom trenutku čak postavljen zahtjev da se kolodvor preseli na drugu lokaciju. Kolodvor je ipak ostao na istoj lokaciji, ali ništa više neće biti isto u povijesti Siska. A i svako buduće izučavanje povijesti ukupne Panonije referirat će se na te „kolodvorske“  nalaze. A o čemu se zapravo radi, razgovarali smo s pročelnicom Konzervatorskog odjela u Sisku, Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture dr. sc. Ivanom Miletić Čakširan koja nam je objasnila da su najvažniji nalazi na gradilištu rekonstrukcije kolodvora Sisak pozicioniranje glavnog rimskog foruma rimske Siscije, koji je nađen na poziciji iskopa budućeg pothodnika i arhitekture koja  je vezana uz forum, a  to je rimski cardo. Cardo je inače jedna od dviju glavnih ulica rimskih gradova ili vojnih logora, obično u smjeru sjever – jug, koju okomito presijeca druga glavna ulica  decumanus.  Mrežom carda i decumanusa grad je pravilno razdijeljen na manje četvrti. Uz forum i cardo  nađeni su pripadajući javni i stambeni prostori. Nalazi nađeni na popratnoj arhitekturi ukazuju na kontinuitet života u rimskoj  Sisciji od 1. stoljeća prije Krista do 6. stoljeća nove ere. Od pokretnih arheoloških nalaza najvažniji nalaz je betička amfora sa najranijim epigrafskim spomenom Siscije, datiranim u početak 1. stoljeća nove ere.

Dr. sc. Ivanom Miletić Čakširan – Foto: Vlatka Škorić

Skupocjeni riblji umak stigao iz Španjolske

-Na grlu amfore  prepoznajemo natpis nanesen perom, pigmentima organskog porijekla, iz kojeg saznajemo to da je amfora stigla u Sisciju iz španjolske Betike, primatelj je bio Auli Cordi, a sadržaj je bio najskupocjeniji riblji umak (flos garum). Takav umak mogla si je priuštiti samo vrlo bogata osoba! Broj pokretnih nalaza iznimno je velik, ali je izdvojeno preko 2000 posebnih metalnih, koštanih, kamenih, staklenih, keramičkih i drugih nalaza, koji su tipološki i kronološki relevantni za pojedinu  stratigrafsku jedinicu. Našli smo i veliku količinu novca, datiranu od 2. stoljeća prije Krista pa sve do krajcara, koji je korišten pri gradnji željeznice, kaže dr. Miletić Čakširan.

-Željeznički kolodvor sagrađen je 1862. Zar tadašnji graditelji nisu prepoznali vrijednost terena na kojem su gradili?

-Naravno da jesu! Ali, gospodarski interes bio je jači, a mnoštvo nalaza sa tog područja završilo je u Beču. Skidali su građevinski materijal sa iskopina i ugrađivali ga dalje. A i prilikom kasnijih rekonstrukcija kolodvora dio nalaza završio je  u Arheološkom muzeju u Zagrebu, kao npr. skulptura božice Dijane ili dio kapitela, kakav je nađen i ovoga puta, a prošli je spremljen je u Gradskom muzeju Sisak.

Prezentacija po uzoru na Rim i Atenu

-Koliko su arheološki nalazi na kolodvoru promijenili dosadašnje tumačenje povijesti Siska?

-Ovaj nalaz nadopunio je, obogatio i promijenio povijest Siska i tumačenje urbanizma Siscije. Sva daljnja istraživanja i interpretacije moraju se temeljiti na analizama arhitekture nađene na kolodvoru, kao i na pokretnim nalazima. Nalazi su  potvrdili, popravili i usmjerili interpretaciju najranijih rimskih slojeva od vladavine Augusta i Tiberija, ali i prapovijesnih vremena jer je potvrđeno da je na lijevoj obali rijeke Kupe bilo prapovijesno naselje Segestica na kojem se kasnije razvijao rimski logor Siscija.

-Kako je arheološka struka u Hrvatskoj reagirala na nalaze?

-Odjek je snažan i velika je zainteresiranost stručnjaka za pojedina razdoblja i za pojedine vrste materijala. Nadamo se monografskoj objavi koja bi omogućila dostupnost građe svima zainteresiranima. Sisak je bio jedan od većih rimskih centara pa je prezentacija i interpretacija nalaza u znanstvenim krugovima iznimno važna.

         -Kako će se prezentirati nalazi?

Takva vrsta nalazišta zahtijeva jedan poseban muzej, ali to nije bilo moguće, kao ni postaviti pokretne nalaze in situ i zaštiti ih kako muzejska i konzervatorska struka zahtijeva. Zato se pristupilo „pričanju priče“ o onome što je nađeno. Tako će se široj javnosti predstaviti  arhitektura i nalazi kroz prezentaciju na 9 panela po kolodvoru koji će ispričati priču o samoj Sisciji. Primijenili smo iskustva iz Atene i Rima pa će se na zidu pothodnika, izrađen kao replika, prezentirati presjek arheološkog iskopa s prikazom najvažnijih nalaza (pozicija foruma, rimskog bunara, ostave s amforama, recentnog opečnog kanala…). U prezentaciju je uključena pozicija rimske ceste na način da je preslikan parterno stvarni izgled nađenog carda, dok je pozicija rimskog foruma naglašena popločenjem koje oblikom i orijentacijom prati njegovu točnu poziciju. Na izdvojenoj poziciji prezentirat će se najvažniji dio – sjeverozapadni kut foruma Siscije. Konzervatorski odjel u Sisku napravio je smjernice za prezentaciju i imali smo iznimnu sreću da smo naišli na dobru suradnju sa glavnom projektanticom rekonstrukcije kolodvora arhitekticom ŽPD-a Ljiljanom Malinar Ivanković koja je našu ideju „uglazbila“ u projektnu dokumentaciju, uklopila i još neke svoje ideje i vizije, kako bismo unaprijedili arhitekturu u sklopu rekonstrukcije. Sisački kolodvor ima jedinstvenu vrijednost u spoju graditeljske i arheološke baštine na jednoj lokaciji. Arhitektica Malinar Ivanković upravo je iskoristila tu vrijednost i ta će prezentacija biti jedinstvena jer spaja arhitekturu, arheologiju, pokretne i nepokretne nalaze te prožimanje željeznice kao „živog bića“. Kako je prezentacija specifična očekujem da će odjeknuti u arhitektonskoj  i arheološkoj struci, ali će doprinijeti i kulturno-turističkoj ponudi grada Siska. Jer, za razliku od dosadašnjih klasičnih rješenja, ovo će biti nešto sasvim novo i moderno, prilagođeno svim dobnim skupinama, sa crtežima, fotografijama i tekstovima na hrvatskom i engleskom jeziku.

Prezentacija nalaza u staklenom izlogu u sklopu pothodnika za pristup peronima u kolodvoru Sisak – Foto: Vlatka Škorić

-Kakva je bila suradnja sa HŽ Infrastrukturom?

-Ljubav traje otpočetka…(smije se). Sa HŽ Infrastrukturom uspostavljena je dobra suradnja, bazirana na međusobnom  poštivanju želje investitora i obveze zaštite arheološke zone Segestica-Siscia. Investitor je prihvatio svaki propis, mjeru ili smjernicu koju je propisalo Ministarstvo kulture. I jedni i drugi puno smo naučili u toj suradnji. HŽ Infrastruktura stekla je uvid u to na koji način raditi u najzahtjevnijim situacijama. Takve ih situacije sigurno čekaju još kod rekonstrukcija kolodvora koja su zaštićena kulturna dobra pa će im „sisačko iskustvo“ pomoći u tome kako postupati na mjestima gdje je bitan element i arheološka baština. Nije to tako samo na kolodvoru,  tako vam je to uvijek u Sisku. Kod svih većih rekonstrukcija sisačkih zgrada otkrivamo u temeljima ugrađene rimske ostatke opeke, kamenih blokova, mramornih skulptura.. Svi investitori imaju obvezu očuvati našu najraniju baštinu, a način na koji se to mora provesti nije uvijek ugodan. Ali, to je nužno i mi to provodimo.

-Putnici jedva čekaju da se kolodvor u potpunosti završi. Kasni li završetak radova zbog arheologa i zaštitara?

-Kod planiranja projekta Konzervatorski odjel iz Zagreba dao je 2005. mišljenje da se u radove treba uključiti i zaštitno arheološko istraživanje. Čista je utopija ne  nadati se ovakvoj vrsti arheologije u centru Siska jer je Sisak poznati arheološki lokalitet. Onaj tko je vremenski planirao ovu investiciju zasigurno  nije uzeo u obzir mjesto na kojoj se ona planira izvesti niti je razmišljalo o tome da će biti posla sa arheolozima i da treba očekivati drugačije uvjete. Proces arheološkog  istraživanja tekao je vrlo brzo, obzirom na uvjete koje smo imali, od bagera na radilištu, preko iznimno poplavnih godina 2013. i 2014. kada danima zbog visokih voda nije  bilo moguće raditi, do same zaštite kolodvorske zgade, kako bi  arheolozi mogli uopće raditi svoj posao… Arheologija je takva struka, ubrzanje bi bilo u suprotnosti sa pravilima struke i zakonima o zaštiti. Nije se moglo brže, konzervatori i arheolozi su odradili posao potpuno profesionalno.

Intervju vodila: Vlatka Škorić

© 2019 Savez za Željeznicu