Suzbijanje nesreća na cestovno-željezniÄkim prijelazima
MeÄ‘unarodni Okrugli stol s temom Sigurnost na željezniÄko-cestovnim prijelazima: iskustva Hrvatske i Finske održao se juÄer u organizaciji Zavoda za cestovni promet Fakulteta prometnih znanosti na samom fakultetu.
Svoja iskustva izlagali su sudionici iz mjerodavnih domaćih institucija, HŽ-Infrastrukture i Ministarstva unutarnjih poslova, te struÄnjaci iz Finske s VTT-a, finskog tehniÄkog istraživaÄkog centra u Helsinkiju.
StruÄna javnost se ovim putem upoznala i s preliminarnim rezultatima sveuÄiliÅ¡nog znanstveno-istraživaÄkog projekta Istraživanje mjera povećanja sigurnosti na željezniÄko-cestovnim prijelazima.
Na povećanje sigurnosti na prijelazima se treba pristupiti na dva naÄina – tehniÄko-tehnoloÅ¡kim naÄinom i to nacionalnim programom za osiguranje prijelaza, te marketinÅ¡kom kampanjom koja upozorava na sve opasnosti.
Otkriveno je da je linija trenda smrtonosnog stradavanja u prometu u stalnom padu nakon skoka u 2008. Za usporedbu, 2008. je stradalo 664 osoba, dok je 2013. ta brojka spala na 368. Od toga, ukupni broj poginulih prilikom sudara sa željezniÄkim vozilom od 2004.-2013. je 1.8%.
NaÅ¡i predstavnici iznijeli su i podatke koji govore da vozaÄi automobila uzrokuju 98% svih nesreća u sudarima vlaka i cestovnih vozila. Jedan od glavnih razloga stradavanja na prijelazima je nepažnja, dok kod nas ne postoje neosigurani branici, ali nisu svi idealni.  Policija i HŽ tako poduzimaju akcije i suraÄ‘uju na suzbijanju nesreća i povećanju sigurnosti prijelaza. U zadnje 3 godine sufinancirana je sredstvima Nacionalnog programa rekonstrukcija 4 željezniÄko-cestovna prijelaza na Å¡to je utroÅ¡eno 5 milijuna kuna.
Finski predstavnici iznijeli su svoja iskustva i naÄin borbe s nesrećama na prijelazima na ukupno 6000km pruga. Veliki problem predstavljaju prelasci pjeÅ¡aka na neobilježenim prijelazima, Äemu staju na kraj ogradama, limitacijom pristupa pjeÅ¡aka, prostornim planiranjem koje će odbiti pjeÅ¡ake (drveće, kamenje). Nadalje, konstantno rade na educiranju graÄ‘ana i javnosti, a koriste se i rjeÅ¡enja poput nadzornih kamera s detekcijom pokreta.
Na kraju je zakljuÄeno da odgovornost i rad na prevenciji nesreća moraju biti podijeljeni izmeÄ‘u vlade, željezniÄkih organizacija, te ostalih nadležnih tijela i zajednica.
A.P.
Foto: A. KleÄina

