Peti forum IPC – „Uzeti stvar u svoje ruke“

U povodu 5. listopada, Dana Hrvatskih željeznica, u Hrvatskoj gospodarskoj komori 3. listopada 2011. održan je V. forum Intermodalnoga promotivnog centra Dunav-Jadran pod pokroviteljstvom predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor.  U sklopu foruma predstavljeno je novo izdanje IPC-a – „Intermodalni prijevoz putnika i robe, infrastruktura, reindustrijalizacija i stvaranje novih vrijednosti u Hrvatskoj“, a potom je održan okrugli stol na temu Intermodalni prijevoz i industrija kao dio vizije razvoja Hrvatske.

Knjiga govori o glavnim trendovima u prijevozu putnika i roba u Hrvatskoj u posljednjih 25 godina, kao i o stanju, mogućnostima i izazovima koji stoje pred intermodalnim prijevozom. Vrijeme koje se u knjizi analizira upravo je vrijeme nastajanja i razvoja intermodalnoga prijevoza i podaci govore da je danas u Hrvatskoj željeznica najslabija karika u intermodalnom lancu. Knjigu je uredila Zrinka Vranar a tekstovi su rad autorskog tima čiji je voditelj bio glavni tajnik IPC-a mr. sc. Dragutin Šubat. Svi govornici, među kojima su bili predsjednik Uprave HŽ Holdinga Zlatko Rogožar, dr. sc. Dubravko Radošević s Ekonomskog instituta, Marijan Drempetić, član UO IPC-a, prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić s Fakulteta prometnih znanosti te državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Danijel Mileta, pohvalno su se izrazili o knjizi vrijednoga sadržaja koja je nastala timskim radom nekoliko željezničkih entuzijasta. Primijećeno je da takva istraživanja iz entuzijastičke sfere trebaju prijeći u profesionalnu, kako bi se prijedlozi izneseni u knjizi i realizirali.

Foto: D. Staničić

Sudionici okruglog stola predsjednik Nadzornog odbora  Končar elektroindustrije Božidar Piller, prof. dr. sc. Petar Biljanović, predsjednik Programskog odbora MIPRO te publicist i konzultant  mr. sc. Zdravko Mršić,  rekli su da knjiga pokazuje viziju prometnog razvitka u Hrvatskoj i može poslužiti kao dobra podloga političarima koji o željeznici uglavnom govore prigodničarski uoči izbora, a kad osvoje vlast dižu ruke od nje jer su željeznički projekti duži od jednoga mandata.  I do sada je postojala vizija prometnoga razvitka, ali ona nije realizirana, dapače u velikom je raskoraku između planiranoga i ostvarenoga. Kako je često gospodarska kriza opravdanje i za stvari koje s njom nemaju veze, svaki je sudionik pokušao dati svoje viđenje rješenja koje će nas sve skupa pokrenuti naprijed.

Struka ima odgovore i rješenja među kojima je naglašeno da nam treba stabilni rast gospodarstva, strategija obnove industrije, srednjoročna strategija prometnog razvitka, da se željezničari trebaju okrenuti tržištu jer su predugo uživali u vremenu monopola i iskoristiti koncentraciju znanja koju imaju. Svi su se složili da je prijevoz značajna gospodarska grana koja ima stvarno tržište, ali je bio pogrešan dosadašnji trend favoriziranja cestovne infrastrukture. Naime, već je dobro poznato da su u proteklih deset godina sredstva izdvojena za gradnju cesta bila dva puta veća od planiranih, a da je u željeznicu uložena svega trećina planiranih sredstava. Davanje prvenstva uslužnim djelatnostima dovelo je do slabljenja industrijske proizvodnje zbog čega je neophodna reindustrijalizacija Hrvatske u kojoj bi šansu trebala dobiti željeznička tračnička industrija koja se dokazala uspješnim proizvodnim programima, osobito u zadnje vrijeme izgradnjom prototipova putničkih vlakova. Bez domaćih referenci nema ni statusa na inozemnom tržištu. Proizvodi, s referencijama dokazanim na domaćim prugama, svoje mjesto mogli bi naći i kod inozemnih prijevoznika. Željeznički projekti veliki su i skupi zahvati sa sporim povratom uloženog kapitala pa je stoga jedino pravo rješenje donošenje nacionalne strategije obnove industrije i prometnoga razvitka koju bi donio Sabor RH te se ona ne bi mijenjala ovisno o političkim opcijama koje su na vlasti.

Foto: D. Staničić

Dio sudionika spomenuo je to da je cestovna infrastruktura „bolje prošla” jer je imala iza sebe cestovni i građevinski lobi. To donekle može biti dio izgovora, ali ne može promijeniti stvari. Zato je potrebno, rečeno je, “uzeti stvari u svoje ruke”, utjecati na stvaranje političkih odluka kojima bi željeznički prijevoz dobio primjeren tretman, sukladan europskim trendovima i ciljevima iz Bijele knjige EU koja preporučuje da se do 2050. godine oko 50 posto teretnog cestovnoga prijevoza na udaljenostima većim od300 kilometarapreusmjeri na željeznicu. Intermodalni prijevoz, u kojem će okosnica prijevoza biti brod i željeznica, ujedno je i odgovor na pitanje kako do održivog gospodarstva.

Vlatka Škorić

Fotogalerija događaja