Nacionalni program željezničke infrastrukture

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je Nacionalni program željezničke infrastrukture za razdoblje od 2016. – 2020. godine. 

Dokument određuje prioritete razvoja, izgradnje, osuvremenjivanja, obnove i održavanje funkcionalnosti željezničkog infrastrukturnog sustava. Prethodni program vrijedio je do 2012. godine te je ovo logični nastavak koji omogućuje daljnje povlačenje novaca iz Europskih fondova za projekte željezničke infrastrukture. Osim toga dokument predstavlja drugi dio dugoročnog programa razvoja željezničke infrastrukture u Hrvatskoj.

Ovom programu prethodila je Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske prihvaćena 30. listopada prošle godine te je program usklađen sa Strategijom. Novi program predstavlja novitet u metodološkom pristupu. Nova strategija prometa temelji se na određenom metodološkom pristupu i novom konceptu razvoja prometnog sektora u RH. Posljedica novog koncepta je i novi koncept razvoja željezničke infrastrukture.

Ključni kriterij pri izradi ovog programa bio je održavanje i unaprjeđenje učinkovitosti željezničkog sustava i povećenje zadovoljstva krajnjih korisnika željezničkih usluga. Potreba za time opravdana je povećanjem potražnje za uslugama prijevoza putnika i tereta što se događa nakon desetljeća njenog kontinuiranog opadanja. To zahtjeva dodatna ulaganja u infrastrukturu i vozni park. Osim povećanja usluga program bi trebao omogućiti zadržavanje niskih operativnih troškova.

Ovaj dokument je bitan jer efikasni željeznički sustavi produciraju visoku razinu učinkovitosti i prijevozne sposobnosti, a program bi povećao efikasnost tog sustava.

Jednostavnije rečeno, program utvrđuje planove izgradnje nove te osuvremenjivanje i održavanje postojeće željezničke infrastrukture koja čini željezničku mrežu. Određuje prioritete i dinamiku realizacije projekata, ali i visinu i izvore financijskih sredstava.

Planirana ulaganja u osuvremenjivanje i izgradnju te troškovi za održavanje željezničke infrastrukture od 2016. do 2020. godine okvirno iznose 16,949 milijardi kuna, od čega se 2,231 milijarde kuna (13,17%) odnosi na programe obnove i osuvremenjivanja, 9,949 milijardi kuna (58,70%) na izgradnju novih i dogradnju postojećih pruga i kolosijeka dok su troškovi održavanja (zajedno s troškovima upravljanja infrastrukturom) planirani u iznosu od 4,768 milijarde kuna (28,13%).

Izvori financiranja za realizaciju Nacionalnog programa planirani su sa sljedećom strukturom: 7,192 milijardi kuna (42,44 %) iz državnog proračuna uključujući kreditna zaduženja uz garanciju Republike Hrvatske, 7,717 milijardi kuna (45,53%) iz fondova EU, 1,190 milijarde kuna (7,02%) iz prihoda od prodaje, 674,3 milijuna kuna (3,98%) iz ostalih poslovnih prihoda i 338,437 milijuna kuna (2%>) iz sredstava Svjetske banke.

Planirana dinamika ulaganja usklađena je s dinamikom osiguranja iz predviđenih financijskih izvora, a kreće se od 2,443 milijarde kuna u 2016.; 3,346 milijarde kuna u 2017.; 3,392 milijarde kuna u 2018.; 3,673 milijarde kuna u 2019.; 4,093 milijarde kuna u 2020. godini.

Plan je usklađen kako s produktivnim tako i administrativnim kapacitetima.

Program možete pogledati na sljedećem linku:

Nacionalni program.pdf

Marin Dokoza