Kada nam stiže suvremena željeznica budućnosti?

Na konferenciji Željeznica za budućnost koju je u ponedjeljak 11. listopada u Zagrebu organizirao Jutarnji list, Hanza medija, HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz, prvi ljudi sektora tvrdili su da će do 2030. u željeznice biti uloženo 33 milijarde kuna.  Nakon Å¡to je u diskusiji problematizirana potkapacitiranost svih resursa za ispunjenje roka, predstavnik MMPI ipak je priznao to da se rokovi produžuju do 2035. Za naÅ¡e dužnosnike budućnost je rastezljiv pojam.

U svom pozdravnom govoru glavni urednik Jutranjeg lista Goran Ogurlić kao cilj konferencije naveo je upoznavanje sa aktivnostima koje su u zadnjih 5 godina napravljene na željeznici te ukazati na projekte koji slijede i koje su prilike za hrvatsku industriju.

Resorni ministar Oleg Butković osvrnuo se na željeznički sektor “kao vrlo zapušten”, ali je naglasio da dolazi vrijeme željeznice jer se u narednom razdoblju ulaže više nego li se uložilo zadnjih pola stoljeća. Brojka s kojom se već neko vrijeme barata je 33 milijarde kuna.

-Bit će to veliki izazov za sve nas, ima puno tema koje nas muče. Cilj nam je kvalitetna i sigurna infrastruktura.  Zahvaljujući europskim fondovima, novac nije problem, ali je problem provedba projekata zbog dugotrajnih postupaka u projektiranju, nabavi i pripremi gradnje. Ozbiljan je to posao i željeznica je jedan od najvećih izazova u mandatu ove Vlade. U tijeku je reizbor uprava, restrukturiranje sustava, gradnja infrastrukture i nabava novih vlakova. Očekujem da ćemo do 2030. imati moderan europski željeznički sustav, a ne da se sramimo svoje željeznice.

Državni tajnik u MMPI Alen Gospočić, kao najvažniji okvir budućeg smjera naveo je Pismo sektorske politike koje je ključni dokument za željeznički sektor, a u suglasju je sa svim dosadašnjim planovima, strategijama, zakonima i pravilnicima. Najavio je osnivanje nekoliko radnih skupina koje će raditi na reformama, koje su uvjet za dobivanje novca. Od konkretnih poteza do kraja listopada najavio je izdvajanje dijela Pružnih građevina u posebnu tvrtku, kako bi se, kao samostalna tvrtka, mogli javljati na natječaje za radove financirane iz europskih fondova, dok će se oko 550 radnika na održavanju vratiti u okrilje HŽ Infrastrukture. U HŽ Putničkom prijevozu najavio je novu upravu koju čeka posao na optimizaciji troškova, integraciji gradskog i prigradskog prijevoza, informatizaciji i digitalizaciji, unapređenju i standardizaciji voznoga parka, izgradnji tehničko-logističkog centra u Zagrebu za novu flotu vlakova itd. Pregovori sa EK oko restrukturiranja HŽ Carga su u tijeku, nakon čega će se tražiti strateški partner. Kao najveći izazov naveo je planiranje i financiranje radova i procijenio to da će okvir od 7 godina biti “prekratak za realizaciju”.

“Čeka nas puno posla”

          -Ključni dio reforme je razvoj znanja, tehnologija i vjeÅ¡tina te stvaranje centara kompetentnosti. Moramo privući mlade stručnjake i zato idemo sa pilot-projektom besplatnog prijevoza za djecu i učenike, kako bismo ih navikli na to da je željeznica glavni model dnevnih migracija. Sve moramo povezati jer uskoro neće imati tko upravljati vlakovima novih generacija. ÄŒeka nas puno posla, ali se od srca veselim renesansi željezničkog sustava, zaključio je Gospočić.

          Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan KrÅ¡ić prezentirao je sve projekte koji su zadnjih godina realizirani, koji su upravo u tijeku i koji se planiraju.

-Do 2030. rekonstruirat ćemo 780 km pruge, što je 30 posto ukupne mreže i uložit ćemo 5,4 milijarde eura. Problem nam je nedostatak stručnog kadra, od projektanata, izvođača radova, do dugotrajnosti svih postupaka. Ali u zadnjih 5 godina dokazali smo da se, usprkos problemima, može nešto napraviti, što je garancija da ćemo nakon 10 godina imati željeznicu u rangu europske, završio je Kršić.

Potom je uslijedila diskusija koju je moderirao novinar Jutarnjeg lista KreÅ¡imir Žabec, dobar poznavatelj željeznice koju prati već godinama. U diskusiji su sudjelovali Damir Å oÅ¡tarić, ravnatelj Uprave za EU fondove i strateÅ¡ko planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Å½eljko Ukić, Uprava-direktor HŽ Putničkog prijevoza, Josip Ninić, predsjednik Uprave Končar – Električna vozila, prof. dr. sc. Stjepan LakuÅ¡ić, dekan GraÄ‘evinskog fakulteta, prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti i DuÅ¡ko Grabovac, predsjednik Uprave Luke Rijeka d.d. i predsjednik Udruženja luka pri HGK.

Na pitanje kako realizirati sve najavljeno, zašto sve ide sporo i zašto uopće ulažemo, odgovorio je Damir Šoštarić.

          -U redovnim godiÅ¡njim izvješćima iz Brisela stalno nam se zamjera jedno te isto: stanje željezničke infrastrukture te stanje u javnom gradskom i prigradskom prijevozu. Zato najveći dio ulaganja trebamo fokusirati na to. Paralelno se bavimo sa tri komponente: modernizacija infrastrukture, modernizacija putničkog prijevoza i restrukturiranje HŽ Carga.

Željko Ukić rekao je to da ih vesele ulaganja u infrastrukturu jer je izuzetno teško u ovim uvjetima osigurati kvalitetnu uslugu.

-Loše stanje pruga, neuređeni kolodvori, nedostatak parkirališta, stari vozni park i nenaseljenost područja, sve to utječe na kvalitetu prijevoza. Zahvaljujem svim radnicima na terenu koji stoički trpe nezadovoljstvo putnika. Kad krenu radovi na nekoj dionici mi prosječno gubimo 20 posto putnika jer su nezadovoljni presjedanjima i vožnjom autobusima. Ako se sve planirano realizira, do 2030. imat ćemo kompletno obnovljen vozni park, a za prijevoz na 60 posto pruga treba nam alternativna energija, rekao je Ukić.

Vozila na vodik stižu za desetak godina

“Svjetlo na kraju tunela”, koji se zove modernizacija voznoga parka, može “upaliti” Končar KEV čiji je predsjednik Uprave Josip Ninić rekao to da Končar ima ugovore u vrijednosti od 1,5 milijardi kuna i do kraja 2023. isporučit će ukupno 67 niskopodnih vlakova, od čega su 12 dizelmotorna. Na pitanje o razvoju baterijskih vlakova i vlakova na vodik Ninić je rekao:

– Nakon niskopodnih vlakova ide novi razvojni ciklus u trendu zelenog prijevoza. Razvijamo projekt vlakova na baterijski i vodikov pogon. Zbog velikog postotka neelektrificiranih pruga moramo razvijati hibridna vozila koja mogu voziti i pod kontaktnim vodom. Končarevi inženjeri pripremaju projekte, koji bi se mogli realizirati iz sredstava Plana oporavka u 2024. godini, a vozila na vodik na naÅ¡e pruge mogla bi doći za desetak godina, zaključio je Ninić.

Ulogu “loših dečkiju” sami su si pripisali dekani Lakušić i Mlinarić. Obojica su naveli da već godinama upozoravaju na to da se struka ne sluša, da su resursi potkapacitirani, da je Pružne građevine trebalo ranije uključiti u poslove financirane iz EU fondova, da je HŽ Infrastruktura upravitelj infrastrukturom, a ne građevinsko poduzeće…

          -Pred 15 godina potpisan je ugovor sa IGH-om za projektiranje tzv. nizinske pruge. A bagera joÅ¡ nema! JoÅ¡ 2012. ugovoreno je 25 milijuna eura u projektiranje i to su naÅ¡i projektanti morali propustiti jer su se na natječaje mogle javiti tvrtke sa referencom od 15 milijuna eura vrijednosti projektiranja. Kad ti projekti doÄ‘u u realizaciju ustanovi se da su loÅ¡i i moraju se ponovno projektirati. Tako sami sebe dovodimo u poziciju da gubimo vrijeme. Upozoravali smo tada Å¡to se sve loÅ¡e može dogoditi i dogodilo se. Treba javno govoriti o ovome, stalno konstruktivno raspravljati, pomoći Ministarstvu i HŽ Infrastrukturi, viÅ¡e suraÄ‘ivati i onda bi bilo rezultata, izmeÄ‘u ostaloga rekao je LakuÅ¡ić i dodao:

Treba nam “vojnički sustav”

-NaÅ¡a regulativa je “moje godiÅ¡te” (1968.) i po njoj gradimo nove pruge! Treba uskladiti stare opće tehničke uvjete sa danaÅ¡njim sustavom. Željeznička pruga je puno složenija od autoceste, a u natječaju, npr., nigdje ne piÅ¡e da se radovi rade “pod prometom”. Treba nam “vojnički sustav”: projektima trebaju upravljati oni koji imaju “utakmice u nogama” u željezničkom sektoru i mora se uspostaviti jasan odnos izmeÄ‘u investitora, izvoÄ‘ača i nadzora.  

Na pitanje moderatora “hoće li se do 2030. realizirati svi najavljeni planovi”, dekan Mlinarić decidirano je odgovorio:

-Ne! Resursi kojima raspolažemo ne mogu to realizirati – i potkrijepio to sa nekoliko argumenata:

-Rokovi su bili “probijeni” na novoj pruzi Gradec – SV. Ivan Žabno, a i kvaliteta je upitna, “probijeni” su i na Dugo Selo – Križevci… TakoÄ‘er, u 780 kilometara moderniziranih pruga malo je vezano uz 5 ključnih urbanih sredina kojima hitno treba integrirani prijevoz i nova vozila! Planiramo goleme projekte, kao Å¡to je tzv. nizinska pruga koja nema alternativu, ali Å¡ta ćemo s “riječkim prometnim pravcem” dok se ne zavrÅ¡i nova pruga? Treba rijeÅ¡iti uska grla i nabaviti nove lokomotive kako bi luke mogle funkcionirati. Struka, prijevoznici i HŽ Infrastruktura trebaju se dogovoriti oko toga koji su to ozbiljniji zahvati na postojećem pravcu, koji će sa inovativnim tehnologijama povećati kapacitet sa danaÅ¡njih 3 milijuna na 10 milijuna neto tonskih kilometara, kako bi se korisnici navikli na taj pravac, a graÄ‘evinari pripremili za graÄ‘enje, rekao je Mlinarić.

Na to se nadovezao predsjednik Uprave Luke Rijeka Duško Grabovac:

          – To je priča o jajetu i kokoÅ¡i: da bismo vratili teret moramo biti konkurentni. Da bismo bili konkurentni, moramo imati dobru prugu. Treba nam racionalan pristup, imamo novac i pamet, ali možda bi nam trebalo viÅ¡e ovakvih razgovora. Nova pruga od presudnog je značenja za Luku Rijeka jer od 2,5 milijuna tereta godiÅ¡nje željeznicom ide oko 70 posto. U zadnjih 30 godina izgubili smo utrku sa Koprom i Trstom. Ovo Å¡to čujem ovdje daje nadu i, ukoliko se sve realizira, onda bi Luka Rijeka uhvatila korak sa drugim lukama. 

          A hoće li se sve realizirati do 2030. moderator Žabec pitao je i ravnatelja Å oÅ¡tarića koji je rekao:

-Rok za zavrÅ¡etak ciklusa bio je prvo do 2027. sada je pomaknut do 2030. Ali moram reći da će se to produžiti do 2035., tako da je i rok za zavrÅ¡etak tzv. nizinske pruge produžen do 2035. Naime, EK je predložila da se rok produži za odreÄ‘ene dionice na kritičnom putu, a dionica OÅ¡tarije – Å krljevo je jedna od njih.

Na kraju panela za riječ su se javili i gosti iz publike: ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa, bivši direktor Končara Darinko Bago, ravnatelj Agencije za željeznički promet Želimir Delač, jedan zaposlenik HŽ Infrastrukture i predsjednica stranke Glas Ana Mrak Taritaš.

JoÅ¡ detalja o konferenciji možete saznati na: https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/zeljeznica-za-buducnost-novi-rok-za-izgradnju-nizinske-pruge-je-2035-15108980

Sve fotografije: Ante Klečina