Izložba “Željeznički kolodvori u Hrvatskoj – priča o ljudima, zgradama i vlakovima”

Izložba Tehničkog muzeja i Hrvatskog željezničkog muzeja posvećena je hrvatskim željezničkim kolodvorima. Željeznički kolodvori u Hrvatskoj – priča o ljudima, zgradama i vlakovima prvi je veliki zajednički projekt Tehničkog muzeja u Zagrebu i HŽ Infrastrukture d.o.o.- Hrvatskog željezničkog muzeja, a predstavlja se javnosti uoči obilježavanja 155. obljetnice željeznica u Hrvatskoj.

Prvi vlak u Hrvatskoj pušten u promet 1860.g. između Kotoribe, Čakovca i Macinca

Prvi vlak u Hrvatskoj puÅ¡ten je u promet 24. travnja 1860. izmeÄ‘u Kotoribe, ÄŒakovca i Macinca. Studijsko-tematsku izložbu „Željeznički kolodvori u Hrvatskoj – priča o ljudima, zgradama i vlakovima” možete pogledati do 22. veljače 2015.

Izložbom je obuhvaćeno dvadeset najznačajnijih željezničkih kolodvora, ujedno i predstavnika pet regionalnih područja Hrvatske. Izložbi je prethodilo dugotrajno i temeljito istraživanje dijelom na terenu, a dijelom u kulturnim i povijesnim ustanovama hrvatskih gradova. Kao polazna i osnovna baza podataka poslužila je bogata arhiva Hrvatskog željezničkog muzeja.

Izložbom su se predočile promjene koje su donijele željezničke pruge 

Zadatak autorica je bio da na što jednostavniji, istovremeno stručan i popularan način predoče široj i specijaliziranoj javnosti tu do sada neobrađenu temu. S prugom su nastajale kolodvorske zgrade, sa zgradama se mijenjao okoliš, a okoliš je s kolodvorom utjecao na vizuru cijeloga grada mijenjajući ne samo izgled nego i funkciju pojedinih dijelova gradova.

Prve kolodvorske zgrade nastale su sredinom 19. st. prilikom otvaranja prvih željezničkih pruga na području Hrvatske. Uz pruge i zgrade gradili su se neophodni infrastrukturni objekti: pružna i radionička postrojenja, željezničko-skladišni i stambeni objekti, vodovodna mreža i kapaciteti električne infrastrukture. To su namjenski zidani objekti sagrađeni prema svim propisima željezničarske struke. Za projektiranje i gradnju željezničkih objekata bili su mjerodavni vrsni arhitekti, građevinski inženjeri i timovi stručnjaka koji su bili zaposleni u upravama mađarskih i austrijskih željeznica.

S obzirom na razvoj prometne tehnike i tehnologije te na društvene promjene, tijekom 20. st. promjenama su bile zahvaćene i kolodvorske zgrade. Neke su srušene, pojedine su nadograđene ili prenamijenjene, pri čemu su u cijelosti ili djelomično nestali ili promijenjeni zatečeni stilovi gradnje.

Prohujali su ratovi, sustavi i ljudi, a zgrade su ostale kao nijemi svjedoci vremena, prilagođeni današnjim potrebama stanovnika sela i gradova.

Izložba je praćena multimedijom, dokumentarnim sadržajima, fotografijama, zvučnim efektima. Autorica izložbe je muzejska savjetnica Neda Staklarević iz Tehničkog muzeja, a suautorica Tamara Štefanac, ravnateljica Hrvatskog željezničkog muzeja. Autor likovnog postava, grafičkog dizajna, dijela multimedije, dizajna ambijentalnog zvuka i scenografije je Dubravko Kuhta.

A.P.

Foto: A.P.