Intermodalni teretni transport – logistika budućnosti

Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu organizirao je okrugli stol pod nazivom „Uloga i značaj intermodalnog transporta na tržištu teretnog prijevoza“. On je održan 17. svibnja 2011. u Zagrebu a relevantni govornici iznijeli su stanje i smjernice o razvitku intermodalnog transporta u Hrvatskoj. Nažalost, u Hrvatskoj prijevoznici u raznim vidovima transporta trenutno premalo surađuju što koči razvitak intermodalnog transporta. To svakako treba promijeniti.

Istraživanja u cilju razvitka

Okrugli stol dio je znanstvenog projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta „Integracija sustava intermodalnog vodnog prometa u europskoj transportnoj mreži“.

U uvodnom predavanju doc. dr. sc. Nikolina Brnjac s FPZ-a otvorila je skup i osvrnula se na Bijelu knjigu koju je EU izdala ove godine u kojoj jasno stoje slijedeće smjernice: do 2030. godine 30% cestovnog prijevoza duljeg od 300 km treba preusmjeriti na željeznicu, a do 2050. godine 50 % takvog prijevoza. Željezničku mrežu valja dodatno izgraditi a mrežu koridora TEN-T povećati čak za tri puta.

Sve ove smjernice govore u smjeru povećanja intermodalnog transporta. Uz željeznicu kao prijevoznika na uglavnom srednje i duge relacije kamioni će i dalje biti važni za prijevoz roba od/do logističkih centara od/do lokalnih destinacija gdje željeznica ne dopire.

Prof. dr. sc. Natalija Jolić s FPZ-a predstavila je znanstveni projekt „Integracija sustava intermodalnog vodnog prometa u Europskoj transportnoj mreži“. Cilj projekta je unaprijediti vodni promet u Hrvatskoj kroz istraživanja koja uglavnom uključuju brojenje prometa i istraživanje tokova robe i centara ponude i potražnje. Projekt je vrlo primjenjiv kao stručna i tržišna podloga za rad hrvatskih luka.

Danijel Krakić, ravnatelj uprave za željeznički promet pri MMPI, ponovno se osvrnuo na Bijelu knjigu i rekao kako transport ima vitalnu i nezamjenjivu ulogu u funkcioniranju i razvitku modernog društva. U Hrvatskoj smo svjedoci smanjenih ulaganja u brojne vidove prometa, naročito željeznicu. No, u pripremi je nova strategija intermodalnog transporta koja se razvija na stvarnim potrebama i istraživanjima. Ona bi trebala biti podloga za sinkrono razvijanje svih modaliteta (vrsta) prometa a time i cijelog sustava.

Pravni i praktični aspekti intermodalnog prijevoza

Prof. dr. sc. Nikolina Radionov s Pravnog fakulteta u Zagrebu iznijela je pravnu stranu intermodalnog prijevoza u svijetu danas. Osnovni problem je što još uvijek ne postoji međunarodna konvencija za intermodalni promet. To u praksi donosi probleme jer prilikom štete na robi koja putuje u intermodalnom lancu nije jednostavno pravno utvrditi odgovornost, a time i naknadu za nastalu štetu. Kao najbolji primjer zakona o kombiniranom transportu navela je zakon Savezne Republike Njemačke iz 1998. koji bi mogao postati ogledni primjer u svjetskim razmjerima. U Hrvatskoj u cestovnom prometu postoji također veliki problem koji zbog zastarjelih zakona osiguraninu za robu veže s cijenom zlata na svjetskom tržištu. To donosi do potencijalno prevelikih odštetnih zahtjeva prilikom nesreća što može uništiti rad prijevoznih tvrtki.

Jakov Karmelić ispred Udruge pomorskih agenata govorio je o transportu kontejnera brodovima danas u svijetu. Opisao je tzv. zajednički linijski prijevoz koji je danas uobičajen u svijetu. Tako velike brodarske kuće u prijevozu kontejnera širom svijeta udružuju brodove na određenim rutama i raspoloživ teretni prostor na svakom brodu proporcionalan je broju brodova koje neki brodar ulaže na pojedinoj ruti. Na taj način postiže se veća frekvencija opsluživanja korisnika.

Brodari danas sve više djeluju i kao ugovaratelji prijevoza „od vrata do vrata“, tj. rade i kao špediteri. U Velikoj Britaniji brodari ugovaraju čak 70 % svih prijevoza „od vrata do vrata“ odnosno vrše ugovaranje intermodalne usluge.

Karmelić je govorio i o radu luke Koper u Sloveniji i luke Rijeka. Koper se po radu približio svom maksimumu a jedan od ključnih razloga tome je dobra izbalansiranost razvoja sve lučke i prometne infrastrukture. U luci Koper prisutno je 9 velikih svjetskih logističkih tvrtki, te rade tri željeznička prijevoznika. Koper je prošle godine pretovario čak oko 480.000 kontejnera (TEU) dok je Rijeka na oko 160.000. Omjer cesta:željeznica u Kopru je 30:70 dok je u Rijeci to nepovoljnih 75:25 u korist ceste. Rijeka je luka pak s puno većim potencijalima, no nedostaje kvalitetnija kako lučka, tako i prometna infrastruktura i organizacija.

Damir Obad ispred Centra za Razvoj Unutarnje Plovidbe (CRUP) predstavio je softver za nadzor brodova i tereta te za upravljanje rada lukama. Suvremena softverska rješenja omogućavaju optimalno i lako računanje ruta, ukrcaja i iskrcaja tereta te svih drugih operacija prilikom prijevoza robe brodovima. No, ono što je najvažnije da softverski paketi omogućavaju visoku optimalizaciju prijevoza a time donose višestruke uštede u poslovanju brodara i luka.

Iskustva željeznice i ceste

Željko Cindrić, manager za kombinirani prijevoz pri HŽ Cargu, predstavio je rad tog još uvijek jedinog željezničkog teretnog prijevoznika u Hrvatskoj. HŽ Cargo je dakle značajan no još uvijek ne nudi optimalne i dovoljno konkurentne usluge u Hrvatskoj na nekim pravcima prijevoza. No, u Cargu su svjesni svojih „slabih točaka“ te već danas ulažu u nove intermodalne centre u Pločama i Slavonskom Brodu, također i u modernizaciju postojećih i nabavku novih vagona za prijevoz kontejnera.

Marijan Banelli ispred Udruge cestovnih prijevoznika spomenuo je europska istraživanja koja kažu da će do 2020. godine oko 40 % ukupnog prijevoza robe biti kombinirani prijevoz s tendencijom povećanja. Naglasio je kako MMPI u Hrvatskoj ima minimalnu koordinaciju među odjelima i to hitno treba povećati. Pričao je o dobrim iskustvima u intermodalnom prometu u Litvi gdje su prijevoznici u velikoj mjeri u svoj rad uključili pomoć fakulteta.

Slavko Štefičar i dr. sc. Borna Abramović ispred Saveza za željeznicu kratko su predstavili rad „Revitalizacija industrijskih kolosijeka“ te su govorili o važnosti ind. kolosijeka za cijelu željezničku mrežu. Čak 70% pretovara na željeznici u Hrvatskoj obavlja se na ind. kolosijecima, a u razvijenim željezničkim sustavima taj je postotak još i nešto veći. Zato gradnju i osuvremenjivanje ind. kolosijeka valja poticati kako financijski tako i mjerama.

Dražen Žgaljić ispred Klastera intermodalnog prijevoza govorio je korištenju EU fondova pri razvitku intermodalnog prijevoza.

Zaključak – nastavak suradnje

Završnu raspravu uspješno je moderirala Nikolina Brnjac, a kao zaključak skupa iznesena je potreba za novim skupovima i daljnjim druženjima prijevoznika, udruga i fakulteta u cilju poboljšanja intermodalnog prijevoza u Hrvatskoj.

Ante Klečina

Fotogalerija