Za novi HŽM treba nam politička odluka

Petotjedni program obilježavanja 25 godina Hrvatskog željezničkog muzeja završio je u srijedu 19. listopada 2016. na Zagreb Zapadnom kolodvoru predavanjima dr.  sc. Borne Abramovića o željezničkim muzejima u Europi te mr. sc. Renate Veličan o muzejskim i turističkim vlakovima u svijetu.

Cijeli ciklus od 5 druženja srijedom, bio je dijelom nacionalnog programa „Dani europske baštine“ koji se u muzejima, knjižnicama, centrima za kulturu i drugim kulturnim ustanovama diljem Hrvatske, održava od 20. rujna do 26. listopada 2016. Tijekom protekle četiri srijede slušalo se o Željezničkom muzeju Slovenskih željeznica, prometnoj zbirci Tehničkog muzeja „Nikola Tesla“, o principu rada i održavanju parnih lokomotiva, o spoju željeznice i fotografije, o muzejima policije, vojnom muzeju, HT muzeju, o novoj mogućoj koncepciji HŽM-a koju su osmislile studentice odjela dizajna na Veleučilištu „Sjever“ u Koprivnici te o nastajanju i perspektivi Hrvatskog željezničkog muzeja. Nakon svakog predavanja razvila bi se diskusija između predavača i slušateljstva koje je uglavnom bilo sastavljeno od ljubitelja željeznice i poštovatelja Hrvatskog željezničkog muzeja.

Tako su i posljednja dva predavanja u srijedu 19. listopada na Zagreb Zapadnom kolodvoru završila žučnom diskusijom na temu: treba li nam uopće Hrvatski željeznički muzej, trebaju li nam muzejski vlakovi i kako se dalje nositi s tom temom?! Podsjećanje dr. Abramovića na iskustva drugih željezničkih muzeja koji se razvijaju u poželjna fensi mjesta u kojima se održavaju razni privatni i poslovni događaji, od vjenčanja do stručnih konferencija i seminara, te Renatin prikaz najljepših svjetskih muzejsko-turističkih vlakova, samo je „dolilo ulje na vatru“ uvjerenja koje svi željeznički fanovi odavno njeguju: da, treba nam Hrvatski željeznički muzej; da, trebaju nam muzejski vlakovi. Dr. Abramović to je potkrijepio činjenicom da su željeznički  muzeji javna potreba u kulturi, da ne čuvaju samo tehničku, nego i mnogo širu baštinu te da su željeznički muzeji medij zanimljiv i kulturnim i turističkim aktivnostima. HŽM, sa malom ali vrlo stručnom jezgrom ljudi, napravio je najviše što je mogao – sačuvao stotine vozila i opreme, dokumentacije i drugih artefakata. I to je odlična podloga za njegov daljnji razvoj. Dr. Abramović javno je izrekao ono što mnogi misle, a to je da nam, za daljnji razvoj Hrvatskog željezničkog muzeja u relevantnu nacionalnu muzejsku ustanovu tehničke i druge baštine, treba politička volja. To znači da ministri kulture, prometa i turizma trebaju donijeti političku odluku o tome da se HŽM stavi pod okrilje Ministarstva kulture kao i svi drugi muzeji, a definitivna lokacija riješi odabirom neke od mnogih neiskorištenih nekretnina u Zagrebu. Tom prilikom Abramović je iznio zanimljiv podatak koji govori da je, prema katastarskim podacima, HŽ Infrastruktura u Hrvatskoj druga u nizu po veličini i broju vlastitih nekretnina, nakon Hrvatskih šuma. To govori da se definitivna lokacija za HŽM može naći u tim okvirima.

Prezentaciju možete preuzeti ovdje: europski-zeljeznicki-muzeji