U Rusiji otvoren nov željeznički tunel

Dana 25. prosinca Ruske željeznice otvorile su nov željeznički tunel u dalekom Sibiru, na pruzi Bajkalsko-Amurska magistrala (BAM). Ova željeznička pruga je sjeverni krak TransSibirske željeznice, i povezuje sibirski grad Tajšet sa lukom na tihom oceanu – Sovetskajom Gavan.

Pruga BAM izgrađena je nakon Drugog svjetskog rata iz dva razloga – da odtereti TransSib i poveže sa ostatkom Rusije mineralima izuzetno bogata područja istočnog Sibira, i da prolazi što dalje od Kinesko-Ruske granice – što je tada imalo izuzetno strateško značenje. BAM počinje u središnjem Sibiru, u gradu Tajšet, gdje se odvaja od TransSibirske magistrale. Od Tajšeta ide na sjevero-istok i prolazeći nešto sjevernije od Bratska skreće na istok. S Bratskom je povezan kratkom prugom, koja omogućuje putničkim vlakovima da ulaze u sam centar ovog sibirskog grada.

Od Bratska BAM ulazi u planine i dolazi do Severobajkalska – grada na sjeveru Bajkalskog jezera. Neposredno prije Severobajkalska BAM prolazi kroz gotovo 7 kilometara dug tunel Daban. Od tamo pruga ide dalje prema istoku – kroz najdulji ruski željeznički tunel Severomujski, dug nešto više od 15 kilometara. Nakon tunela pruga dolazi u Taksimo, i nešto istočnije u Tindu. Tinda je najvažniji grad na središnjem dijelu pruge. Istočnije, BAM prolazi Komsomolsk na Amuru, i dolazi u dvije luke na Pacifiku – Vanino (trajektna luka odakle trajekti idu prema otoku Sahalin i Japanu) i teretnu luku Sovetskaju Gavan. BAM je na nekoliko mjesta povezan sa TransSibirskom magistralom; a u Tindi počinje, za sada nedovršena Amursko-Jakutska magistrala. Također, od BAM-a se prema sjeveru odvaja nekoliko kračih željezničkih pruga koje uglavnom služe za potrebe Sibirskih rudnika ili industrije. BAM je dvokolosiječan od Tajšeta do Lene (između Bratska i Severobajkalska) i elektrificiran naponom 27kV 50Hz (!) od Tajšeta do Taksima. Uz spomenutu dvokolosiječnu dionicu i neke kratke dionice istočnije su također sa dva kolosijeka.

Novi, Kuznjecovski tunel nalazi se najistočnijoj dionici BAM-a koja povezuje Komsomolsk na Amuru sa Sovetskajom Gavan. Pruga, tamo prelazi masiv Sikotsko-Alinskog gorja, i originalno je bila izgraÄ‘ena kao izrazito teÅ¡ka brdska pruga koja je planine prelazila uz pomoć kratkog tunela – dugog samo 413 metara. S obzirom da su usponi prema tunelu bili relativno oÅ¡tri, masa vlakova morala je biti ograničena na, za Ruske kriterije, malih 4000 tona. Vlak od 4000 tona morao je preko starog prijevoja i tunela biti prevlačen sa jednom trostrukom diesel lokomotivom osovinskog rasporeda Co’Co’+Co’Co’+Co’Co’, i potiskivan istom takvom lokomotivom! Stari tunel, kao i čitava dionica BAM-a Komsomolsk – Sovetskaja Gavan izgraÄ‘ena je izmeÄ‘u 1943 i 1945. godine.

Otvorenje novog Kuznjecovskog tunela održalo se na njegovom istočnom kraju, a prisustvovali su mu Vladimir Jakunjin, generalni direktor RŽD-a, Vjačeslav Šport, guverner Habarovskog teritorija i Aleksej Cidenov, ministar transporta Ruske federacije. Gosti su do tunela prevezeni jednodijelnim dieselskim vlakom AČ2 054, a prvi kontejnerski vlak kroz tunel povukla je diesel lokomotiva 2TE25A 011 iz depoa Tinda. Novi Kuznjecovski tunel dug je 3890 metara, i skraćuje dosadašnju prugu za 11 kilometara. Bušenje tunela počelo je 2008. godine, a ukupna vrijednost projekta bila je vrlo visokih 1.51 milijardu eura. Visoku cijenu uzrokovali su ekstremno teški klimatski uvjeti – čitav tunel probušen je u permafrostu. Ruske željeznice su osigurale milijardu eura, a ostatak je osiguran iz fondova Ruske federacije za razvoj infrastrukture u Sibiru.

Važno je napomenuti da tri najdulja tunela na BAM-u nisu izgrađena istodobno kad i sama pruga – izgrađeni su mnogo kasnije. Kada je tunel Daban otvoren, stara pruga koja je išla preko prijevoja bila je ukinuta, no Severomujski tunel i novi Kuznjecovski imaju i dalje obilazne pruge preko kojih obično voze prazni teretni vlakovi.

Toma Bačić

Izvori: www.en.skmost.ru, www.rzd.ru