Velikim koracima prema integriranom prijevozu putnika

Stručni skup „Integrirani javni prijevoz u funkciji održivog razvoja – druga konferencija“ nastavak je prošlogodišnjeg skupa iste tematike. Skup su organizirali Hrvatska gospodarska komora, Savez za željeznicu i HŽ Holding d.o.o. uz potporu Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i Skup je okupio 100-njak predstavnika željezničkih i autobusnih prijevoznika, predstavnika fakulteta, predstavnika lokalne samouprave, te predstavnika zainteresiranih udruga građana. Zaključak skupa može se svesti na činjenicu kako velikim koracima idemo prema uspješnim sustavima javnog prijevoza – integriranom prijevozu putnika.

Glavna tema skupa bili su sustavi integriranog prijevoza putnika (IPP) koji su pokazali svoju veliku učinkovitost u svim razvijenim zemljama Europe i svijeta. Oni su podržani u brojnim strateškim i znanstvenim dokumentima u razvijenom svijetu. Najznačajniji od njih, barem za hrvatske prostore, jest svakako Bijela knjiga Europske komisiji iz 2011. godine koja IPP ističe kao bitnu stratešku odrednicu koju valja i dalje intenzivno usavršavati.

Svjedoci smo svakodnevnih teškoća u adekvatnom funkcioniranju javnog prijevoza na području Republike Hrvatske. Česte su vijesti o ukidanju autobusnih linija i polazaka pojedinih vlakova, a sve nauštrb kvalitetnom životu ljudi kako u urbanim tako i u ruralnim sredinama. U zemljama zapadne i srednje Europe, dakle „starim“ i „novim“ članicama EU, javni prijevoz i dalje napreduje, broj putnika se povećava, prijevoznici kako željeznički tako i autobusni stabilno posluju na dugi rok. Kako bi to, kod nas, u Hrvatskoj, postigli, trebamo ne samo drugačije zakonske okvire, već prije svega međusobno povjerenje i suradnju među prijevoznicima.

Integrirani prijevoz putnika (IPP) strateški je cilj Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Na skupu je jasno vidljivo da Ministarstvo u tome ima sve veću bezrezervnu potporu Fakulteta, udruga i samih prijevoznika.

Integrirani sustavi lokalnog javnog prijevoza putnika pokazali su svoju veliku učinkovitost u svim razvijenim zemljama Europe i svijeta. Ti sustavi ključ su obnove i uspostave kvalitetnog lokalnog i regionalnog kako željezničkog tako i autobusnog i svih ostalih vidova javnog prijevoza u Republici Hrvatskoj. IPP će osim podizanja kvalitete života građana donijeti i brojne ekološke, energetske i prostorne uštede, te će nas krupnim koracima približiti održivom razvoju.

Ante Klečina iz Saveza za željeznicu podsjetio nas je na to što IPP donosi putnicima, prijevoznicima, lokalnoj upravi, gospodarstvu, te kakvi su benefiti u očuvanju okoliša. Upoznao nas je također i sa sporazumom o uvođenju IPP-a sklopljenim između Varaždinske i Međimurske županije kao i aktivnostima koje su do sada poduzimane u okviru tog sporazuma.

Dr. sc. Borna Abramović sa Fakulteta prometnih znanosti, Zagreb, govorio je o važnosti prikupljanja podataka te nas je pobliže upoznao s terenskim istraživanjima koja su provedena u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji s ciljem planiranja IPP-a. Istraživanja koja su provedena dala su i svoje prve rezultate u vidu prijedloga voznih redova za određena pilot područja. Dr. Abramović upoznao nas je s konkretnim prijedlogom voznog reda na pilot području Varaždin-Lepoglava.

Rezultati terenskih istraživanja koja nam je predstavio dr. Abramović poslužila su timu stručnjaka iz poduzeća VerkherPlus Graz, Austrija koje predvodi Dr. techn. Markus Frewein, da pomoću simulacijskog modela kreiranog u programu VISUM prikažu postojeće i moguće buduće stanje prometa u varaždinskoj i međimurskoj županiji. Bila je to zanimljiva prezentacija u kojoj su pokazane velike mogućnosti kako integriranog prijevoza putnika tako i ekspertnog softvera koji izbacuje odlične rezultate kada koristi podatke iz kvalitetnih terenskih istraživanja.

Slavko Štefičar, gl. koordinator Saveza za željeznicu predstavio je načine financiranja implementacije IPP-a. IPP je složeni sustav koji se sastoji od niza podsustava koji zajedno tvore cjelinu. Zato i financiranje IPP-a možemo promatrati kao zajednički nazivnik za financiranje izgradnje i modernizacije cesta, željeznica, autobusnih i željezničkih stajališta, novih vozila,, neophodnih istraživanja, kao  i niza drugih aktivnosti koje u konačnici omogućuju maksimalnu mobilnost putnika. U financiranju pobrojenih aktivnosti ne treba uvijek gledati u smjeru državnog i lokalnog proračuna. Već sada su dostupna sredstva iz mnogih EU fondova koji mogu poslužiti za financiranje dijela aktivnosti IPP-a.

Kada 2013. uđemo u EU bit će nam dostupna i sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj. Kroz prezentaciju g. Štefičar nas je upoznao s primjerima iz Poljske koja je jedna od najuspješnijih zemalja članica EU u financiranju iz EU fondova.

Christian Grotemeier, Partner u tvrtci BSL Transportation Consultants GmbH & Co. KG, govorio je u svojoj prezentaciji o tome kako se financira javni prijevoz u Njemačkoj i kakva je uloga prijevozno-tarifnih unija. Iznio je zanimljivi primjer jedne uspješne prijevozno- tarifne unije te svoja promišljanja kojim putem valja krenuti u poboljšanju javnog prijevoza ovdje u Hrvatskoj

Dr. sc Marko Hočevar, profesor, na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, jedan je od autora modela financiranja integriranog javnog prijevoza u Sloveniji. Nažalost, ispričao se za svoj izostanak zbog bolesti. Njegova prezentacija dostupna je za skidanje na kraju članka.

O sprezi turizma i javnog prijevoza govorila je Biserka Zorbas, dipl. oecc., voditeljica putničke agencije Croatia express koja djeluje unutar HŽ-a. Željezničko ugostiteljstvo, d.o.o. svojim projektima zasigurno ne može financirati cijeli sustav IPP-a. No spona turizma i IPP-a može biti itekako jaka. Dokaz tome je i potpora Ministarstva turizma programima koje je osmislila agencija Croatia express, a koji su bazirani na prijevozu željeznicom i autobusima.

Prije rasprave prikazan je 4-minutni film napravljen u sklopu projekta USEmobility, koji je opisao istraživanja u putničkom prijevozu koja se provode u pet europskih zemalja, pa i Hrvatskoj. Film zavrÅ¡ava rečenicom ”loptica je sada u vaÅ¡im rukama” a ta rečenica označava potrebu za aktivnijom ulogom prijevoznika i lokalne politike pri gradnji suvremenih sustava javnog prijevoza.

Nakon prezentacija, tijekom rasprave, bilo je očito kako i prijevoznici i političari žele promjene i uspostavu učinkovitog sustava integriranog javnog prijevoza. Naravno, u tome bi konkretno pomogli i konkretni koraci u donošenju zakona o integriranom prijevozu i ostale poticajne mjere.

Kroz prezentacije je bilo jasno vidljivo da su austrijska radnička komora i poduzeće Verkherplus dokazali spremnost i želju da pomognu kod uvođenja IPP-a koji u Austriji uspješno funkcionira. Prijateljstvo se potvrđuje i kroz suradnju Saveza za željeznicu i Hrvatsko-austrijskog društva. Plod te suradnje glazbeni je program dvoje talentiranih glazbenika glazbena škola Blagoja Berse iz Zagreba koji je izveden između dva bloka prezentacija. Učenici Barbara Udovičić i Martin Krpan izveli su djela Bacha, Mozarta i Paganinia. Njihovi nastavnici su Nela Rašan i Ljubinko Đurić. Voditeljica glazbene sekcije HAD-a je prof. Alida Poljak.

Poslovodstvo Saveza za željeznicu

Fotogalerija (foto: D. Staničić)

Fotogalerija (foto: A. Klečina)

Prezentacije:

Ante Klečina – Savez za željeznicu

Borna Abramović – Fakultet prometnih znanosti

Markus Frewein – VerkehrPlus, Austrija

Slavko Å tefičar – Savez za željeznicu

Christian Grotemeier – BSL Transportation, Njemačka

Biserka Zorbas – Croatia express

Marko Hočevar – Agencija za promet, Slovenija