Za održivost željeznice ključna je suradnja

Na poticaj privatnih željezničkih teretnih prijevoznika, članica Saveza za željeznicu,  u srijedu 14. lipnja 2023. na Znanstveno-učiliÅ¡nom kampusu Borongaj, održana je konferencija „Održivost željezničkog sustava – planiranje za razvojnu budućnost“.

Uvodno izlaganje na temu održivosti željezničkog sustava u Hrvatskoj održao je predsjednik Koordinacije željezničkog prometa  pri HUP-u i direktor privatnog teretnog željezničkog prijevoznika Rail Cargo Carrier Hrvatska Milan Brkić, o provjeri infrastrukturnih podsustava u funkciji dugoročne održivosti željezničkog prometa govorio je direktor certifikacije u tvrtki Infracert dr. sc. Milivoj Mandić, a o ključnim elementima razvoja održive željeznice predsjednik Saveza za željeznicu i predavač na Odjelu za logistiku i održivu mobilnost SveučiliÅ¡ta Sjever Ante Klečina. Potom je slijedila  panel diskusija na temu „Jesmo li uključili svo znanje koje imamo u planiranje željezničkog sektora?“ Na panelu je pored Milana Brkića i dr.sc. Milivoja Mandića sudjelovao i prodekan za poslovanje Fakulteta prometnih znanosti prof. dr. sc. Mladen NikÅ¡ić te izv. prof. dr. sc. Predrag Brlek sa Odjela za logistiku i održivu mobilnost SveučiliÅ¡ta Sjever. Nažalost, unatoč tomu Å¡to su bili pozvani, na panel se kao sudionici nisu odazvali predstavnici nadležnog ministarstva, HŽ Infrastrukture ni HŽ Putničkog prijevoza.

U idućih desetak godina u željeznicu će se uložiti više od 4 milijarde eura. Trenutno je u tijeku 25 velikih infrastrukturnih projekata, razasutih po cijeloj željezničkoj mreži. Idućih desetak godina planira se obnoviti 800 do 1000 kilometara pruge. To su brojke kojima nas nadležni obasipaju već mjesecima. A misli li tko na prijevoznike? Jer, kad se popravlja cesta, onda motorna vozila nađu alternativni smjer, a kad se popravlja pruga, lokomotive i vagoni moraju stati. Što tada sa putnicima i robom? Što u tim okolnostima mogu očekivati prijevoznici i kako se organizirati da bi njihovi klijenti bili zadovoljni? To su samo neka od pitanja na koja se na konferenciji o održivosti željeznice tražio odgovor.

U uvodnom izlaganju Milan Brkić rekao je to da su se već odmah nakon liberalizacije u srpnju 2013. u Hrvatskoj pojavili privatni prijevoznici koje ni nacionalni teretni prijevoznik niti nadležno ministarstvo nisu dočekali s dobrodošlicom. „Ali, preživjeli smo“, rekao je Brkić. U Hrvatskoj trenutno ima 19 željezničkih prijevoznika od kojih je 11 aktivno u teretnom, a jedan u putničkom prijevozu. Liberalizacija je pozitivno utjecala na cijeli željeznički sektor pa se ukupan obujam željezničkog teretnog prijevoza u Hrvatskoj vratio u okvire prije gospodarske krize 2008. godine, unatoč svim nedaćama kao što su sve lošije stanje infrastrukture, migrantska kriza 2015/2016., pandemija i niz ograničenja zbog radova na obnovi i modernizaciji infrastrukture.

Kako preživjeti, a ne urušiti se?

„Teretni željeznički prijevoz je gospodarski sektor koji se ne smije urušiti, unatoč svim problemima. Prošla godina bila je posebno teška. Zbog povećanja cijena energenata, povećanja troškova poslovanja, problemima s ratom u Ukrajini, puno radova na prugama, prijevoznici su poslovali s gubitkom, ali su uredno plaćali sva davanja Državi i radnicima. Sad smo u situaciji da moramo tražiti način kako dalje preživjeti“, rekao je Brkić. U emotivnoj prezentaciji pokazao je koliko radovi na modernizaciji infrastrukture povećavaju njihove troškove i čine ih nepouzdanim partnerom. Svaki višednevni zatvor pruge prijevoznicima ostavlja tek nekoliko noćnih sati za prijevoz teretnih vlakova, lokomotive i osoblje čeka na graničnim prijelazima, a to se čekanje također mora platiti. Svoje su probleme pokušali objasniti i riješiti sa nadležnim ministarstvom, ali tu nije bilo puno razumijevanja. Tome u prilog govori podatak da u zadnjih pet godina privatni prijevoznici nisu imali priliku održati sastanak u MMPI-u. Zato je Brkić predložio nekoliko hitnih mjera, kako bi njihovo poslovanje ostalo održivo.

„Svo vrijeme dok traje obnova i modernizacija željezničke infrastrukture MMPI trebao bi subvencionirati teretni željeznički prijevoz na dionicama na kojima se obavljaju radovi, predvidivo do 2034. godine. Sredstva za takvu subvenciju trebala bi se predvidjeti u troškovnicima svih budućih modernizacijskih projekata. Trajni model subvencioniranja treba uvesti za promet na tzv. „ličkoj” pruzi, sve dok se ona ne elektrificira i to u iznosu razlike u troškovima energenata za vuču vlakova (dizel gorivo koje se stvarno troši u odnosu na električnu energiju koja bi se trošila da je pruga elektrificirana). Treba poticati hub-to-hub teretni prijevoz željeznicom, kako bi se ponovno uspostavio prijevoz pojedinačnim vagonskim pošiljkama ili grupama vagona (subvencionirani „radni” vlakovi), a u funkciju treba što prije vratiti dionice pruga Martin Brod – Knin i Lupoglav – Raša“, zaključio je Brkić.

Dr.sc. Milivoj Mandić, direktor certifikacije u tvrtki INFRACERT, koja je registrirana za certificiranje željezničkih infrastrukturnih podsustava u postupku ocjenjivanja njihove sukladnosti sa TSI i nacionalnim pravilima, rekao je to da je njihova uloga u provjeri interoperabilnosti svih infrastrukturnih podsustava vrlo značajna za održivost željezničkog sustava. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dodijelilo im je ovlaÅ¡tenje za imenovano tijelo za ocjenjivanje sukladnosti strukturnih podsustava (elektroenergetski, prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav na pruzi, prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav na vozilu i podsustav vozila). EZ provjeru sukladnosti pojedinih podsustava provode od 2020. godine, prvi projekt bio je „Rijeka Brajdica” za koju su izdali NoBo INF/ENE/CCS potvrdu o sukladnosti,  a provjeru su radili i za projekt „Zagrebačke obale“. Na većini  infrastrukturnih projekta na kojima se tražila EZ provjera pojedinih podsustava, provjera se do sada radila u fazi nakon obavljenih radova i puÅ¡tanja podsustava u uporabu i to bi zatražio izvoÄ‘ač radova. Po Mandićevu miÅ¡ljenju to bi trebali zatražiti investitori i zaključio:

„MeÄ‘u dionicima u željezničkom sektoru (investitor, izvoÄ‘ač radova, regulatorna tijela) joÅ¡ ne postoji svijest o važnosti ovog postupka EZ provjere sukladnosti, koja je uvjet da bi se dobila uporabna dozvola za puÅ¡tanje u promet pojedine dionice pruge, koju izdaje Agencija za sigurnost željezničkog prometa. TakoÄ‘er, postupak procjene trebao bi se uključiti joÅ¡ u vrijeme projektiranja, a ne tek na kraju kad je projekat realiziran. Stvari se pomiču pa je tako prvi tender za EZ provjeru projekta „Hrvatski Leskovac – Karlovac” objavljen u lipnju 2022., ali  joÅ¡ se čeka odluka o odabiru“, zaključio je Mandić.

Govoreći o ključnim elementima razvoja održive željeznice, predsjednik Saveza za željeznicu Ante Klečina istaknuo je to da stanje željezničke infrastrukture u Hrvatskoj, u prosjeku, nije dobro, iako su neke dionice nedavno modernizirane, a neke će to biti uskoro. No, nije samo moderna infrastruktura uvjet za održivu željeznicu pa je zaključio:

„Stvari oko željezničkog prometa moraju se organizacijski i kadrovski bolje posložiti. Hrvatska bi, uz ostalo, morala imati kvalitetne organizirane mreže prometovanja za vlakove različitih kategorija. Tako je potrebno uspostaviti gradsko-prigradske mreže za lokalno povezivanje, regionalne mreže vlakova za brza povezivanja regionalnih centara, povrh njih još mreže za daljinski InterCity promet za još brže povezivanje između velikih centara u državi i izvan nje. Budući da su regionalni vlakovi, zbog manjeg broja zaustavljanja, oni koji postižu znatno kraća vremena putovanja, potrebno je dobro isplanirati presjedanja između ovih razina vlakova kako bi ih putnici mogli uspješno kombinirati i tako brzo stizati na odredišta. Ove dvije mreže valja pak dobro povezati i s InterCity mrežama. Sve se to može isplanirati i provesti na istoj željezničkoj infrastrukturi, a u tome leže mogućnosti za uspješna i udobna putovanja željeznicom.

U teretnom prijevozu potrebno je izgraditi multimodalne centre koji su potrebni za pretovar tereta između vlaka i cestovnog prometa kako bi industrijske zone imale bolju logistiku. Kombinacija gdje se roba cestom prevozi na kratkim relacijama, od multimodalnih centara do krajnjih korisnika, a između centara (terminala) se prevozi željeznicom, donosi najbolje prijevozne efekte te učinkovitu i na kraju ekonomski povoljniju logistiku za tvrtke kojima tako raste konkurentnost.

Na kraju, potrebni su nam ljudi, dobro obrazovan i obučen kadar koji može planirati i upravljati ovakvim sustavima, te na kraju i odraditi sve operativne poslove same provedbe prijevoza.“

Podrška modernizaciji uz neka očekivanja

Na panelu koji je moderirao Ante Klečina, bilo je vrlo živo, a sa zanimljivim pitanjima i komentarima uključila se i publika.  Svi podržavaju modernizaciju željeznica, ali svatko ima i svoja očekivanja. Tako Milan Brkić kaže da prijevoznici žele odgovornog upravitelja infrastrukture koji će jednaku pažnju posvetiti modernizaciji i održavanju, ali posebno regulaciji i organizaciji prometa. Sektor regulacije, po njegovim riječima, postao je „drugorazredna aktivnost koja samo smeta izvoÄ‘enju radova, jer je HŽ Infrastruktura postala graÄ‘evinsko poduzeće“. Prometnoj struci treba dati  veće značenje i ona mora biti ključna u regulaciji prometa, a predstavnike prijevoznika treba uključivati u sve procese od pripreme do realizacije projekata. Osim HŽ Cargu, prijevozniku u državnom vlasniÅ¡tvu, Država nije niti jednom mjerom pomogla privatnim prijevoznicima da nekako prežive ovo neregularno stanje. Stoga je krajnje vrijeme da resorno ministarstvo počne tretirati i privatne prijevoznike kao relevantne dionike željezničkog sektora te bi trebala uvesti modele subvencioniranja teretnog prijevoza, kako bi se ova gospodarska grana očuvala kao značajan čimbenik u ekoloÅ¡ki prihvatljivom prijevozu robe, te glavne poluge za daljnji razvoj naÅ¡ih luka.

Na pitanje iz publike, “kako se nose s konkurencijom”, Brkić je odgovorio:

“Mi nemamo konkurencije. Vozimo ono Å¡to naÅ¡ odjel prodaje ugovori. Å to je kompliciraniji prijevoz, mi ga lakÅ¡e dobijemo jer se neće svi time baviti. Radimo svoj posao i ne gledamo na druge. Mi smo “nacionalniji” prijevoznik od tzv. “nacionalnog prijevoznika” (HŽ Carga) jer mi državi plaćamo naknadu za trase, a oni ne.”

Ključna uloga politike

Kako pak  certificiranje može pomoći održivosti željeznice Mandić je rekao:

“Svi novi infrastrukturni projekti, od projektiranja do realizacije  trebali bi uključivati procjenu sukladnosti. Te radove trebalo bi tražiti investitor putem  javne nabave, a ne da nas angažira izvoÄ‘ač. Potrebna nam je jača suradnja meÄ‘u svim sektorima, od Regulacije, GraÄ‘evinskog sektora, Pristupa infrastrukturi do suradnje izmeÄ‘u timova HŽ Infrastrukture sa izvoÄ‘ačima i nadzorom.”

Mladen Nikšić smatra da modernizacija željezničke infrastrukture nije pitanje upravitelja infrastrukturom, nego o tome odlučuje Vlada na temelju donesene prometne strategije. Dakle, politika!

“Sa svojim potrebama i zahtjevima na sve bi više trebala utjecati i lokalna samouprava. Mi sa Fakulteta često dajemo ideje kako bi se neke stvari bolje riješile, ali odgovorni kao da se boje prihvatiti nova rješenja. Teme oko kadrova su vrlo važne i mi im ozbiljno pristupamo. Nastavni plan i program željezničkog smjera kontinuirano se prilagođava novim spoznajama i trendovima koji se događaju u željezničkom prometu i pratećoj industriji. S obzirom na sve veću potražnju za stručnjacima iz željezničkog područja, a istodobno s pokretanjem značajnih investicija u željeznice i očekivanim porastom prometa, Fakultet je pokrenuo izradu novog nastavnog plana i programa na prijediplomskim studijima. Temeljno obilježje je, osim osuvremenjivanja i uvođenja novih kolegija, odabir smjera studija već na drugoj godini studija umjesto dosadašnjeg odabira smjera na trećoj godini studija. Na taj način studentima će se omogućiti slušanje znatno većeg broja stručnih predmeta iz odabranog smjera studija i stjecanje znanja potrebnih za zapošljavanje u željezničkom sektoru”, zaključio je Nikšić.

Nikšićevu tezu o jačem uključivanju lokalne samouprave u pripremu projekta podržao je i Brlek.

“Građane treba više uključivati u planiranje projekata urbane mobilnosti jer su oni ti za koje se projekti rade. Međutim, nakon svega danas izrečenoga možemo zaključiti to da je ključna riječ “suradnja”! Bez suradnje među dionicima, kako željezničkog, tako i cijelog prometnog sektora, stvari se neće puno pomaknuti na bolje”, zaključio je Brlek.

Ovu, već drugu konferenciju ove godine, a 26. u 15 godina postojanja, organizirao je Savez za željeznicu, a poduprli su zlatni sponzor RCC Hrvatska, srebrni sponzor ALTPRO te brončani sponzori Enna Transport, Infracert i TŽV Gredelj.

 

Tekst: Vlatka Škorić

Foto: Dragutin Staničić, Ante Klečina

 

Sponzori događanja:

Prezentacije:

Milan Brkić

Milivoj Mandić

Ante Klečina