UNIFE konferencija – Prijelomni je trenutak za željeznicu

Otvarajući Konferenciju “Potpora Europske unije za razvoj željezničkog prometa u Hrvatskoj: trenutne mogućnosti i buduće perspektive”, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, naglasio je to da je, nakon zavrÅ¡etka gradnje cesta, na red doÅ¡la željeznica, a potrebu brže i jače modernizacije željeznice u svojim su nastupima  naglasili i svi ostali sudionici.

Na poticaj europarlamentarca Davora Škrleca, Konferenciju, koja je održana 5. lipnja u Zagrebu, organiziralo je Udruženje europske željezničke industrije (UNIFE) u suradnji sa Hrvatskim saborom, Savezom za željeznicu i tvrtkom Altpro. Dvadesetak domaćih i stranih željezničkih stručnjaka iz Europske komisije, Europske investicijske banke (EIB), Europske agencije za željeznice (ERA), tehnološke inicijative Shift2Rail, te domaćih prijevozničkih tvrtki i industrije, kroz tri panela govorili su o prilikama za povlačenjem novca iz EU fondova nakon 2020. godine, interoperabilnosti, istraživanjima i inovacijama.

Ministar Oleg Butković/foto: A. Klečina

Tema konferencije pobudila je veliki interes hrvatske zakonodavne i izvršne vlasti te stručne javnosti i medija, jer, radi se, kako je većina sudionika naglasila, o prijelomnom trenutku za željeznicu i prateću industriju u Hrvatskoj.

Otvarajući Konferenciju, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, naglasio je to da je, nakon zavrÅ¡etka gradnje cesta, na red doÅ¡la željeznica, a potrebu brže i jače modernizacije željeznice u svojim su nastupima  naglasili predsjednik Saborskog odbora za europske poslove Ivan Domagoj MiloÅ¡ević, predsjednik Saborskog odbora za more, promet i infrastrukturu  Pero ÄŒosić, europarlamentarac Davor Å krlec, zamjenica direktora DG MOVE  Maja Bakran Marcich,  direktor jedinice DG REGIO za Bugarsku, Hrvatsku  i Sloveniju Aurelio Cecilio te generalni direktor UNIFE Philippe Citroen.

Maja Bakran Marcich/foto: A. Klečina

-Razvoj željeznice prioritet je ove Vlade, imamo jasnu viziju razvoja tog prometnog sektora u Hrvatskoj, a usmjereni smo prema učinkovitom i tehnološki razvijenom željezničkom sustavu, koji bi željeznicu osposobio za ravnopravno i konkurentno sudjelovanje na europskom transportnom tržištu. Nakon završetka gradnje autocesta svi naši napori usmjereni su u gradnju željezničke infrastrukture, a sve aktivnosti HŽ Infrastrukture na obnovu i modernizaciju pruge na Mediteranskom i na nekadašnjem X. koridoru. Trenutno je sektor prometa na 70 posto ugovorenih od ukupno dodijeljenih EU sredstava za promet, a velik dio toga odnosi se upravo na željezničke projekte, rekao je ministar Butković. On je također poručio kako su EU fondovi najveća i najjača pomoć Hrvatskoj, ali i to da je Hrvatska otvorena za sve mogućnosti pa tako i model koncesije. Ministar je također, pojašnjavajući nužnost ubrzavanja svih aktivnosti na pripremi i provedbi željezničkih projekata, poručio da će desetak inženjera do kraja ovog mjeseca iz Hrvatskih autocesta prijeći u HŽ Infrastrukturu.

Podržavajući ulaganja u željeznicu i otkrivši i svoju „emotivnu poveznicu“ sa željeznicom, jer su mu i djed i otac bili željezničari, Davor Škrlec prisjetio se toga da je Hrvatska imala razvijene sve komponente sustava: proizvodnju vagona i električnih lokomotiva, lake električne prigradske željeznice, proizvodnju komponenti za kontaktnu mrežu i napajanje električne vuče, proizvodnju pragova i proizvodnju signalno-sigurnosne opreme.

-Da bismo podržali postojeća znanja, te razvili i usvojili nova, krajnji je čas za strateÅ¡ku odluku ubrzanog ulaganja u hrvatske željeznice. Trebamo uvažiti sve potrebe regionalnog razvoja i povezati Pulu i Istru, te uložiti u razvoj pruga za brze vlakove koji bi povezali naÅ¡e regije. TakoÄ‘er trebamo postojeću željezničku mrežu nadograditi i uključiti u urbani transport naÅ¡ih većih gradova. Izgradnja pruge za vlakove velikih brzina poput Eurostara zahtijeva meÄ‘udržavne pregovore, ali ih trebamo pokrenuti jer postoje potencijali povezivanja unutar Dunavske i Jadransko-jonske makroregije – rekao je zastupnik Å krlec.

Davor Škrlec/foto: A. Klečina

Zamjenica direktora DG MOVE Maja Bakran Marcich, temu konferencije ocijenila je kao „vrlo, vrlo bitnu“, a osvrnula se i na trenutno stanje na hrvatskim željeznicama. Prenijela je ocjenu Svjetskog ekonomskog foruma koji nam je dao ocjenu 2,73 dok je prosječna ocjena europskih željeznica 4,30. Dovršenost TEN-T mreže kod nas je 6 posto dok je europski prosjek 60 posto. To su zabrinjavajući podaci koji nalažu hitno ubrzanje investicija u željeznicu. Njene glavne preporuke su te da se moraju povećati ulaganja, zakonskim okvirom poticati konkurentnost, odbaciti prepreke za ulazak novih operatera te da se „Vlada RH mora suzdržati od izravnog utjecaja na upravljanje sektorom“.

NaÅ¡e slabosti prepoznao je i direktor jedinice DG REGIO za Bugarsku, Hrvatsku  i Sloveniju Aurelio Cecilio, koji nam je poručio da „ne tražimo novac koji nećemo potroÅ¡iti“ nego da povećamo kapacitete za pripremu projekata.

-Pripremite projekte i onda tražite novac, rekao je Cecilio i tako „dijagnosticirao“ najveću hrvatsku boljku u privlačenju sredstava iz EU fondova.

Aurelio Cecilio/foto: A. Klečina

Generalni direktor UNIFE Philippe Citroen izrazio je zadovoljstvo organizacijom Konferencije i pri tome rekao:

-Kao predstavnicima europskih proizvođača vlakova i željezničke opreme, za nas je bilo vrlo važno održati današnju konferenciju na visokoj razini, a organizacija ovakvog događaja pokazuje koliko su programi i politike Europske unije nužni za razvoj željeznica u Hrvatskoj.

 IzmeÄ‘u ostalih govornika, o budućim planovima ulaganja i restrukturiranja željezničkih druÅ¡tava govorili su član Uprave HŽ Putničkog prijevoza Mladen Lugarić te Damir Å oÅ¡tarić iz MMPI-a i Mirko Franović iz HŽ Infrastrukture.

Ova godina važna je za Hrvatsku jer EU institucije trenutno raspravljaju o proračunu Europske unije, takozvanom višegodišnjem financijskom okviru od 2021. do 2027. godine. Te rasprave će odrediti financijski okvir i budući oblik europskih programa koji će podržavati ulaganja u željezničke projekte putem Instrumenta za povezivanje (CEF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), odnosno podupiranje istraživanja i inovacija u željezničkom sektoru kroz okvirni program Obzor nakon 2020. Za Hrvatsku je to izrazito važno zbog predsjedanja Vijećem Europske unije koje ju čeka u prvoj polovici 2020. godine.