Investicijski plan za Europu – prilika za Hrvatsku
“Hrvatska je Europskoj komisiji prijavila 25 projekata u vrijednosti 9 milijardi euraâ€, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović otvarajući krajem proÅ¡log tjedna konferenciju Investicijski plan za Europu – prilika za Hrvatsku u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Komorski struÄnjaci tvrde da bi ostvarivanje planiranog za Hrvatsku znaÄilo rast BDP-a za 0,8 – 0,9 bodova. Predsjednik HGK smatra kako je vrijeme da Hrvatska kao casino ekonomija, u kojoj je primarno trgovanje robom, a ne stvaranje dodane vrijednosti, promijeni svoj identitet, i to putem privatnih ulaganja. “Investicijski plan za Europu sveobuhvatna je mjera i rjeÅ¡enje koje se dugo Äekalo. Prilika je to koju trebamo iskoristitiâ€, zakljuÄio je Burilović.
“EU je prepoznala da je pitanje ulaganja kljuÄno za povratak na stare staze slave, a to je i nova prilika za Hrvatskuâ€, kazao je potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko GrÄić, dodavÅ¡i kako je rijeÄ o ulaganjima u propulzivne sektore: energetiku, Å¡irokopojasni pristup internetu, obrazovanje, istraživanje i razvoj, malo i srednje poduzetniÅ¡tvo, prometnu i drugu infrastrukturu te obnovljive izvore energije.
Hrvatska se od poÄetka ukljuÄila u proces s većim naglaskom na javni sektor, a na sugestiju EK, ukljuÄeni su znaÄajnije i privatni projekti. Ministar GrÄić objasnio je kako je rijeÄ o projektima s neÅ¡to većim rizicima koji nisu atraktivni komercijalnim bankama i institucijama.
ZnaÄaj investicija za gospodarska kretanja u RH naglasio je i viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Å oÅ¡ić, napomenuvÅ¡i kako u Hrvatskoj investicije objaÅ¡njavaju većinu dinamike gospodarskih aktivnosti prije i poslije recesije. “Investicije su kljuÄna komponenta koja pridonosi rastu BDP-a, a pad investicija razmjeran je padu BDP-a. Većina pada investicija tijekom recesije dolazi od privatnog sektora, a u RH je pad investicija bio i u javnom sektoru. Snažniji je pad investicija u zemljama s većim sudjelovanjem graditeljstva u BDP-uâ€, rekao je Å oÅ¡ić te dodao kako financiranje u RH ne objaÅ¡njava pad investicija. Važna odrednica za kretanja investicija jest regulatorno okruženje, stoga je važno uklanjanje barijera kako bi se olakÅ¡ale investicije.
Pomoćnik direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Dražen MrÅ¡ić istaknuo je kako je osnovani Europski fond za strateÅ¡ka ulaganja (EFSI) legislativno potvrÄ‘en krajem svibnja te se oÄekuje da će s poÄetnom 21 milijardom eura dosegnuti 68,5 milijardi eura, a oÄekuje se i da će ukupna izravna ulaganja iz EFSI-a na razini EU biti 315 milijardi eura. “Sedam je Älanica EU izrazilo namjeru ulaganja sredstava; meÄ‘u njima su razvojne banke NjemaÄke, Poljske, Å panjolske, pa i SlovaÄkeâ€, rekao je MrÅ¡ić te napomenuo da će ta ulaganja u EU generirati u sljedeće tri godine izmeÄ‘u 330 i 340 milijardi eura u proraÄunu te otvaranje 1,3 milijuna novih radnih mjesta.
Direktor ZraÄne luke Dubrovnik Roko Tolić naglasio je kako će projekt izgradnje ZraÄne luke Dubrovnik, vrijedan 246 milijuna eura, pridonijeti ulaganjima u RH te novom zapoÅ¡ljavanju, ali i zadovoljavanju kriterija sigurnosti u zraÄnom prometu. “Realizacija tog projekta katalizator je gospodarskog rastaâ€, istaknuo je Tolić.
Povjerenica Europske komisije za mobilnost i promet Violeta Bulc, istaknula je financiranje podruÄje prometa, mreže od devet koridora, u vrijednosti 26 milijardi. “Hrvatska je dobro pozicionirana, prijavila je nekoliko projekata, a rezultati će biti poznati u srpnjuâ€, dodala je Bulc.
Pohvalila je projekt DubrovaÄke zraÄne luke, koji je meÄ‘u prvima u Äitavoj EU dobio sredstva. Osobito su perspektivni prometni projekti za povezivanje unutar Zapadnog Balkana. Bulc je naglasila važnost Junckerova fonda, kao prvog fonda takve vrste. Fond je i inovacija te predviÄ‘a ulaganja s mnogo viÅ¡e rizika, a Europska komisija daje jamstva od 3,6 milijardi eura kako bi se potaknuli ulagaÄi za sudjelovanje u projektima. “Osnovno je poznavati kako se obratiti fondu, kriterije i uvjete za projekte te je važno prilagoÄ‘avati regulativni okvirâ€, istaknula je Bulc.
A.P.
Foto: hgk.hr






