Roba i putnika u Hrvatskoj manje, a u Europi više

Tijekom 2011. godine u Hrvatskoj je prevezeno manje roba i putnika u javnom prijevozu nego u prethodnoj godini. Time se nastavlja negativni trend pada koji traje već nekoliko godina. Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku koje je prenijela Hina, porast bilježi tek prijevoz putnika zrakom (11,7 %) i pomorski i obalni promet (3,4 %). Ovo je u suprotnosti s trendovima u srednjoj i zapadnoj Europi gdje se u zadnje tri godine bilježi blagi porast prijevoza i roba i putnika u javnom prijevozu. Naročito zabrinjava veliki pad željezničkog prijevoza koji pak u gotovo svim ostalim zemljama Europe bilježi stalni porast.

Tijekom 2011. godine u Hrvatskoj je prevezeno 117,2 milijuna putnika u javnom prijevozu i 125,2 milijuna tona roba. To je ukupno 16,5 % manje putnika i 2,6 % manje ukupno prevezenih tona u odnosu na prethodnu godinu.

U strukturi prijevoza putnika, prošle je godine cestovni prijevoz sudjelovao s 45 %, željeznički s 42 %, pomorski i obalni s 11 % i zračni s 2 %. Porast su prošle godine zabilježili pomorski i obalni s 3,4 % i zračni s 11,7 %. U cestovnom prometu broj putnika smanjio se za 6,8 %, dok u je u željezničkom prijevozu broj čak 28 % manji. Gledano kroz ukupne brojke cestovni prijevoz prevezao je 52,5 milijuna, željeznički 49,6 milijuna, pomorski i obalni 12,9 milijuna i zračni 2,07 milijuna putnika.

U prijevozu roba prošle godine najveći udio ostvario je cestovni prijevoz s oko 60 %. Slijede pomorski i obalni s 24,2 %, željeznica sa samo 9,5 %, cjevovodi  sa 6,2 %, prijevoz rijekama 0,4 %, dok je udio zračnog teretnog prijevoza zanemariv. Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u cjevovodnom transportu i to za 13 %. Cestovni prijevoz bilježi pad od 0,4 %, a željeznički 2,1 %.

Prema podacima CER-a u zemljama EU15 (+Å vicarska) u trećem je kvartalu 2011. godine zabilježen rast željezničkih putničkih kilometara za 0,1 % usporeÄ‘eno s istim razdobljem godinu ranije. Ipak, broj željezničkih putničkih kilometara u prvih 9 mjeseci 2011. je u padu za 0,4 %. Taj pad djelomično se može objasniti utjecajem krize vulkanskog pepela koji je u drugom kvartalu 2010. prizemljio mnogo aviona na dugo vremena. To je pak dalo snažan poticaj rastu željezničkih statistika u tom periodu. Ukupno gledano ipak, broj putničkih kilometara u željezničkom prijevozu u EU15 (+CH) neznatno je veći nego 2008. godine, odnosno nadmaÅ¡uje i uspjeÅ¡no razdoblje prije krize (81104 (3Q – 2008.) naprema 82410 (3Q – 2011) mil. putn. km).

U istim zemljama gledano kroz tonske kilometre teretni je prijevoz u trećem kvartalu 2011. bio za 4,4 % veći u odnosu na godinu ranije. To je još uvijek 8,1 % manje nego 2008. godine, dakle u razdoblju prije krize (cca 48000 (3Q – 2008) naprama 46000 (3Q – 2011) mil. tonskih kilometara).

U zemljama srednje i istočne Europe (to uključuje i Hrvatsku i ostale zemlje bivše zajedničke države) usporednom trećih kvartala 2010. i 2011. godine vidi se rast od 2,0 % u putničkim kilometrima. Ipak, ukupni rezultat za treći kvartal je tek nešto veći nego onaj iz pretkrizne 2008. godine (92128 naprema 92133 mil. putn. km). Teretni prijevoz je ovdje porastao za 3,0 %. Unatoč rastu to je i dalje 11,3 % manje nego u vremenu prije krize (cca 10500 (3Q – 2008) naprama 9500 mil. (3Q – 2011) tonskih kilometara).

Ante Klečina

Izvori: DZS, Hina, CER, hznet, Vjesnik.