Ludbreg – ogledni primjer zelene tranzicije

Svake godine, od 16. do 22. rujna Europska komisija organizira kampanju podizanja svijesti o održivoj urbanoj mobilnosti pod nazivom Europski tjedan mobilnosti. Tijekom tjedna mobilnosti gotovo 3000 mjesta i gradova potiče promjenu ponašanja u korist aktivne mobilnosti, javnog prijevoza i drugih čistih, inteligentnih prijevoznih rješenja, organiziranjem aktivnosti podizanja svijesti i događanja s lokalnim dionicima. Po prvi puta kampanji se priključio i grad Ludbreg programom na otvorenom pod nazivom “Vratimo ulice ljudima“ i tribinom „Održive ulice, trgovi i promet ludbreškog kraja“.

 Tako je na Trgu Svetog Trojstva u Ludbregu je 21. rujna 2023. organizirano događanje koje su, pored Grada Ludbrega, suorganizirali Savez za željeznicu i Sveučilište Sjever. U prelijepom predzadnjem ljetnom danu oko sto i pedesetero djece iz dječjih vrtića „Radost“ i „Iskrica“ te prvašići i drugaši iz Osnovne škole Ludbreg, družili su se s policajcima iz PU varaždinske, kroz igru s Lanom Račić u radionici „Prometnjak“ saznavali su neke nove prometne pojmove, Sanja i Ivan iz HŽ Infrastrukture pričali su s njima o opasnostima igre uz prugu u okviru akcije „Vlak je uvijek brži“, a Denis iz Cikloprkinga poučio ih je kako pravilno parkirati bicikl.

Svoj štand imali su i Savez za željeznicu i Sveučilište Sjever koji su djeci dijelili bombone, a odraslima informacije i propagandni materijal o svojoj djelatnosti. Mogli su razgledati i malo električno dostavno vozilo i električne bicikle ludbreške tvrtke Ducati, koja od 2002. posluje kao dio talijanske grupacije DUCATI Energia S.p.A . Djeca su najviše bila oduševljena policijskim autom u kojeg su mogli ući, paliti sirenu i plavo svjetlo, a prava jagma bila je za simpatičnim promotivnim materijalima vezanim uz akciju HŽ Infrastrukture „Vlak je uvijek brži“. Djeca su kao male spužvice upijala nova prometna saznanja, a njihovo oduševljenje i uzbuđenje može se izreći rečenicom jednog dječaka koji je, ničim izazvan, rekao:  „Ovo mi je najsretniji dan u životu“!

„Centar svijeta“ – pionir dekarbonizacije

U popodnevnim satima istoga dana održana je tribina pod naslovom „Održive ulice, trgovi i promet ludbreškog kraja“ na kojoj je predsjednik SZŽ Ante Klečina govorio o integriranju gradskih autobusa i prigradske željeznice u ludbreškom kraju, Ivan Cvitković sa Sveučilišta Sjever o uređenje zona smirenog prometa kao mjesta sigurnosti i ugodnosti za gradske kvartove, arhitektica Kristina Škrokov, pričala je o pet projekata i pet iskustava zelenog i održivog gradskog prostora za ugodan život i održivi promet, predsjednik Udruge za vodik Ivica Jakić o razvoju alternativnih goriva u prometnom sektoru te Milodrag Gadže, predstavnik tvrtke Solarwatt, o iskustvima na implementaciji zelene energije na ludbreškom području.

U panel raspravi pod naslovom „Kako štedimo (pogonsku) energiju i krećemo se ludbreškom regijom?“ sudjelovali su gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić,  načelnik općine Mali Bukovec Darko Marković, načelnik općine Veliki Bukovec Franjo Vrbanić, načelnik općine Martijanec Branimir Nađ, predvač na Sveučilištu Sjever Ivan Cvitković, vlasnica obrta Trafiki Lana Račić, te arhitektica Kristina Škrokov. Vrlo zanimljivu panel raspravu moderirao je Ante Klečina.

Dobra podloga za daljnju diskusiju bila je prezentacija prometne studije koju je Savez za željeznicu radio za potrebe Ludbrega i okolnih općina u kojoj se iz rezultata ankete vidi da trenutno 81 posto stanovnika koristi automobil, a kad bi imali dobru organizaciju javnoga prijevoza, koristilo bi ih 68 posto. Autore studije to je motiviralo da lokalnoj zajednici predlože mrežu komunalnih linija koje bi se mogle opsluživati sa 12 autobusa, a točka integracije bila bi ludbreški željeznički kolodvor. Postojeći linijski županijski sustav to ne omogućava pa se između sjedišta grada Ludbrega i nekih okolnih općina uopće ne možete koristiti autobus. Tu potrebu prepoznali su gradonačelnik Ludbrega Bilić i njegovi poslovni partneri iz Udruge za vodik i tvrtke Solarwat koji su pripremili projekt koji predviđa da se na saniranom odlagalištu otpada instaliraju solarni paneli koji bi iz sunčane elektrane proizvodili struju i vodik i trošili ga za lokalne prometne potrebe, ali i potrebe grijanja staklenika cvjećara po kojima je poznat ovaj kraj. Predstavnik Solarwata Milodrag Gadže najavio je  da će se za izgradnju postrojenja većinom koristiti domaća industrija te da bi postrojenje snaga 8,3 megawata i 720 tona godišnje proizvodnje vodika, moglo početi s radom već sljedeće godine.  Tako bi Ludbreg, koji se promovira kao „centar svijeta“, mogao promovirati i kao prvi grad u Hrvatskoj koji će proizvoditi vodik za svoje potrebe i tako postati pionir u dekarbonizaciji jedne male lokalne sredine.

Proizvodnja vodika u Ludbregu? Ništa nije slučajno!

Ivan Cvitković iznio je nekoliko primjera kako se sa malim intervencijama u prostoru  može zajednički prostor za život staviti „u mirovanje“ i na kvalitetno korištenje građanima, dizajniran tako da promet bude „gost“ u stambenom području. Pametni gradovi to rješavaju postavljanjem uličnog namještaja, terasa, zelenila i tako organizirani prostor rezultira sa 20 posto smanjenja prometnih nesreća. U svojoj prezentaciji iznio je i prijedlog kako to konkretno primijeniti na jednoj ludbreškoj ulici. Kristina Škroko nadovezala se na Cvitkovića pričom o 5 nerealiziranih i 5 realiziranih projekata oživljavanja gradskih prostora, od kojih bi se neki mogli primijeniti i u Ludbregu. Posebno je naglasila boju, vodu, I zelenilo kao elemente koji prostor čine življim i propulzivnijim.

U vrlo zanimljivoj i živoj panel diskusiji sudionici su pohvalili prvu organizaciju Europskog tjedna mobilnosti u Ludbregu i podržali ideju da se događanja nastave i dalje, neovisno o kampanji, jer jedino edukacija i zeleni projekti mogu promijeniti svijest stanovništva o potrebi organizacije održivog prometa i čuvanja okoliša. Zadovoljstvo stanovnika je i jedna od demografskih mjera.

-Ruralne krajeve moramo sačuvati od automobila, kvalitetni javni prijevoz osnova je za ruralni razvoj. Demografiji će pomoći projekt širokopojasnog interneta koji će uskoro zaživjeti, kao i organizacija javnoga prijevoza koja ruši barijere. Prvi će im omogućiti da neke djelatnosti rade od kuće, a drugi će ih bolje povezati, rekao je načelnik Franjo Vrbanić. 

-Akceptiramo činjenicu da smo industrijski grad, ležimo na prirodnim nalazištima tople vode, plina, energije… Želimo sve to iskoristiti na način da ljudi ovdje budu sretni i da im sve bude dostupno. Među prvima imat ćemo širokopojasni internet 100 megabita, prvi smo s „pričom“ o vodiku i pokazujemo da je Ludbreg inovativna sredina koja se ne boji zagristi u neka pitanja koja ne rješavaju niti veliki gradovi. Sve ovo nije se dogodilo slučajno. Sve je smišljen o I promišljeno Smeće nam je bilo najvažniji problem u gradu, rješavamo ga zatvorenim odlagalištem, solarnom elektranom i proizvodnjom vodika. Imamo još jednu lokaciju za proizvodnju vodika za autobuse, a nadamo se da će i željeznica preći na vodik. Želimo da željeznica prihvati Ludbreg kao jedno od mjesta gdje će se vlakovi puniti vodikom. Želimo postati ogledni primjer organiziranog održivog javnoga prijevoza koji povezuje male sredine s velikim gradom (Varaždin) i ogledni primjer zelene tranzicije, nadovezao se gradonačelnik Bilić.

Treba ujediniti sve prometne projekte i kampanje

-Mali Bukovec je suburbana sredina Ludbregu, a koncentrirani smo na komunalnu infrastrukturu i rješavanje stambenih problema, kako bismo zaustavili odlazak i privukli nove mlade ljude u naš kraj. Mi smo najistočnija općina u Varaždinskoj županiji i sve naše mjere neće biti dovoljne za zaustavljanje ljudi, ako oni ne budu imali dobru prometnu povezanost i javni prijevoz, rekao je načelnik Malog Bukovca Darko Marković. Na to se, s komentarima na prometnu studiju toga područja, nadovezao i načelnik Nađ, rekavši da su njima važni i cesta i željeznica, što je pokazala i prometna studija.

Vlasnica obrta Trafiki Lana Račić u diskusiji je naglasila važnost edukacije, ali ne samo djece:

-Radimo kroz radionice prometne sigurnosti za najmlađe, potičem ih da budu ekološki svjesni, čuvaju okoliš, kreću se biciklima, upoznajem ih sa prometnim znacima i pravilnim ponašanjem u prometu. Ali onda odu kući i suoče se sa drugačijom praksom. Roditelji trebaju biti dobar primjer djeci“ , rekla je Lana i zaključila: „Pozdravljam ovakve akcije, ali osobno bih voljela da se svi projekti i kampanje o sigurnosti u prometu udruže sa zajedničkim ciljem da edukacija o prometnoj kulturi uđe u školski sustav sve do vozačkog ispita.“

Tekst i foto: Vlatka Škorić