Kako poboljšati status žena u prometnom sektoru?
Na pitanje “Što bi trebalo promijeniti kako bi vam se poboljšali uvjeti rada?”, tek na 5. mjestu ispitanice su istakle zahtjev za veće plaće. Prije toga važnija im je komunikacija sa kolegama i nadređenima, bolji radni uvjeti i više edukacije, rečeno je na predstavljanju ankete o stavovima žena u rodno segregiranom prometnom sektoru.
U Kući ljudskih prava u Zagrebu, 7. prosinca održana je tribina na kojoj su predstavljeni rezultati ankete o diskriminaciji žena u transportnom sektoru, koju je provela udruga TransFem te održana panel rasprava na istu temu. I anketa i panel organizirani su u sklopu projekta Ž.U.T.I. Znak – žene u transportu inspiriraju, koji provodi udruga TransFem u partnerstvu sa Savezom za željeznicu, a financira ga Grad Zagreb. Cilj projekta je promicati ravnopravnost i zaštitu žena u prometnom sektoru, koji je tradicionalno rodno segregiran i diskriminatoran.
O ciljevima udruge TransFem, koja je osnovana 2018. godine, govorila je dopredsjednica Udruge Biserka Zorbas te, između ostaloga istakla da Udruga želi okupiti žene kroz organizaciju seminara, okruglih stolova, savjetovanja i sličnih oblika formalnog rada, organizirati neformalna druženja članica u svim većim gospodarskim središtima u Hrvatskoj te se povezati sa sličnim organizacijama u susjednim zemljama i svijetu. Važan cilj im je informiranje članica o temama od interesa za žene zaposlene u prijevoznom sektoru, izrada znanstvenih analiza o uvjetima rada i zastupljenosti žena u prijevoznom sektoru, praćenje javnih politika i javno zagovaranje, obrazovanje za demokratsko građanstvo, obrazovanje za zaštitu i promicanje ljudskih prava, obrazovanje za održivi razvoj, zalaganje za zdrave načine života i očuvanje prirode, prevencija nasilja nad ženama te pomoć i podrška žrtvama obiteljskog nasilja, suzbijanja i zaštite od diskriminacije itd.
O regulaciji područja prava žena u prometnom sektoru i razlici u stvarnom stanju, govorila je predsjednica Udruge Katarina Mindum. Dok je udio žena u općoj populaciji oko 50 posto, u prometnom sektoru EU-a zaposleno je oko 22 posto žena, pri čemu se te vrijednosti znatno razlikuju među prometnim podsektorima pojedinih zemalja članica. Pri tome u željezničkom prometu žene čine 17,5 posto zaposlenih. Iznijela je, također, podatke o broju neobaveznih rezolucija, ali i zakona koji reguliraju prava žena i institucija koje su dužne “bdjeti” nad njima. Također, predstavila je obvezujući Sporazum na razini EU-a kojim se nastoji poboljšati položaj žena u prometnom sektoru svake zemlje članice, a kritički je govorila i o trenutnom (ne)reguliranju prava žena u pravilnicima i kolektivnim ugovorima u hrvatskim željezničkim tvrtkama.
36 posto žena ne zna postupak prijave kršenja dostojanstva
Dopredsjednica TransFema Anica Tuškan iznijela je rezultate ankete kojom se propitivalo iskustvo i stavovi žena u rodno segregiranom prometnom sektoru koja je provedena u studenome ove godine. Svojom financijskom situacijom i radnim uvjetima “potpuno je zadovoljno” tek 16,7 posto žena, 36 posto njih ne zna kakav je postupak prijave kršenja dostojanstva radnika i njihove zaštite na radnom mjestu u njihovoj tvrtki. Samo 25 posto žena “potpuno je zadovoljno” odnosima s nadređenima, a 27 posto sa odnosima sa kolegama. Njih 10 posto doživjelo je “često” uznemiravanje na radnom mjestu, 24 “ponekad”, a 39 “rijetko”, dok istodobno same žene nisu baš iskazale preveliku spremnost na odvajanju svog vremena za edukaciju jer ih je 47 posto reklo da su “ponekad” spremne odvojiti svoje vrijeme za edukaciju na temu osnaživanja žena, 22 posto “često”, a samo 9 posto “stalno”. Na pitanje “Što bi trebalo promijeniti kako bi se poboljšali uvjeti rada?” najviše je njih izjavilo da im trebaju bolji radni uvjeti, bolja komunikacija sa kolegama, potom bolji odnos s nadređenima, više edukacije, a tek na 5. mjestu našao se zahtjev za veće plaće. Većina ispitanica smatra da na tržištu rada u Hrvatskoj u njihovoj profesiji žene nemaju jednaka prava u pogledu mogućnosti napredovanja ili visine place, dok su stavovi o istom pitanju unutar njihove organizacije podijeljeni. Iako većina žena još ne vidi radno mjesto kao dobru priliku za izgradnju karijere, participacija žena u poslovnom svijetu raste zbog niza različitih faktora: rasta realnih nadnica žena, mijenjanja sklonosti i stavova, pada stope nataliteta te povećanja mogućnosti zapošljavanja žena.
Tribina je završila diskusijom svih sudionica, većinom iz željezničkog sektora, koju su svojim izlaganjima potakle umirovljena prokuristica HŽ Holdinga i HŽ Carga Vesna Ribarić, danas poznata humanitarka i nositeljica titule “Ponos Hrvatske” i umirovljena voditeljica komunikacija HŽ Holdinga i HŽ Infrastrukture Vlatka Škorić, danas koordinatorica za odnose s javnošću u Savezu za željeznicu. Vesna je iznijela kronologiju mobingiranja koje je doživjela na radnom mjestu, zbog čega i danas vodi sudski postupak, a Vlatka je govorila o pozitivnim i negativnim primjerima iz rada sa nekolicinom od dvadesetak uprava, koliko ih se “izredalo” u karijeri voditeljice komunikacija.
Skup je završio zaključkom da treba nastaviti sa organizacijom seminara na temu sprečavanja diskriminacije, osnaživanja žena, zaštite od stresa, sprečavanja mobinga i to poglavito za mlade zaposlenice generacije “Z” koja će sljedećih dvadesetak godina “nositi” tržište rada.
Udruga TransFem želi biti partner poslodavcima, sindikatima, vladinim institucijama i nevladinim udrugama, sa zajedničkim ciljem privlačenja što više žena u prometni sektor i osiguranje takvih uvjeta rada koji će ih tamo i zadržati. Kroz edukaciju Udruga nastojat će podići razinu kvalitete života, informiranost žena o njihovim pravima, potaknuti aktivno uključivanje u život zajednice, jačati ekonomski status i neovisnost žena kroz poticanje razvoja poduzetništva.
Ukoliko podržavate misiju udruge TransFem: “promicanje i zaštita ljudskih prava, posebno žena, unaprjeđenje kvalitete života i promicanje razvoja civilnog društva”, možete im se pridružiti i kontaktirati ih putem mrežne stranice www.transfem.hr, društvenih mreža te E-maila transfemudruga@gmail.com.
Vlatka Škorić
Prezentacije s radionice: