Točnost je ogledalo željeznice

Hrvatska agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Savez za željeznicu u četvrtak 14. ožujka 2024. na Kampusu Borongaj organizirali su konferenciju pod nazivom „Po kojem voznom redu vozimo?“. Sudionici Konferencije jednoglasno su zaključili da treba više razgovarati i rješavati probleme, kako vozni red ne bi bio „plan za mjerenje kašnjenja vlakova“, kako je realizaciju sadašnjeg voznog reda definirao jedan sudionik.

Na početku Konferencije, kojoj se odazvalo stotinjak sudionika, pozdravne govore održali su predsjednik Saveza za željeznicu prof. dr. sc. Mladen Nikšić, predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen i dekan Fakulteta prometnih znanosti izvanredni profesor dr.sc. Marko Šoštarić. Konferencija je bila organizirana u dva dijela: u prvom su iznesene četiri prezentacije, a u drugom je održana zanimljiva panel diskusija na naslovnu temu.

Putnički vlak prosječno kasni 15 minuta

U svojoj prezentaciji član Uprave HŽ infrastrukture Subhi Tawfiq ukratko je prikazao procedure kako se izrađuje vozni red za oko 1000 putničkih i 400 teretnih trasa koje su dnevno na raspolaganju prijevoznicima na hrvatskim prugama. Prema Izvješću o mreži trase se odobravaju za redovne, izvanredne i „ad hoc“ trase, no zbog radova na pruzi, laganih vožnji i drugih uzroka, u zadnje vrijeme preko 50 posto trasa, koje se koriste, izdaju su „ad hoc“, mada su one „krajnja mjera“. To stvara velike probleme onima koji „crtaju“ trase, ali i prijevoznicima i njihovim korisnicima. Kod izrade voznoga reda Tawfiq je naglasio to da je „najbitnije poštivanje procedure“.

Prof. dr. sc. Borna Abramović, profesor na Fakultetu prometnih znanosti u svojoj prezentaciji o taktnom voznom redu prikazao je povijest taktnoga voznoga reda koji se počeo primjenjivati u Švicarskoj šezdesetih godina prošloga stoljeća, a danas ga ima većina europskih zemalja.

„Vozni red osnovni je dokument organizacije željezničkog prometa i prolazi kroz tri jednostavne faze: planiranje, izvršenje i analiza. U fazi planiranja moraju se prikupiti želje korisnika te vozni red prilagoditi korisniku u najvećoj mogućoj mjeri. U fazi izvršenja voznog reda on se mora poštovati te u slučaju izvanrednih situacija minimalizirati kašnjenja. U fazi analize potrebno je na dnevnoj razini utvrditi razlike između planiranog i izvršenog voznog reda te, ako postoje razlike, žurno djelovati da se sljedeći dan takvi poremećaji u voznom redu ne ponavljaju. Vozni red je stvarni plan kojem željeznica mora ponuditi izvrsnu uslugu prijevoza svom korisniku (putnicima i robi) i, u konačnici, svaki korisnik će zadovoljstvo kvalitetom usluge, u prvom redu, temeljiti na točnosti izvršenja voznog reda. Točnost je ogledalo željeznice“, zaključio je prof. Abramović.

Pokazujući primjere mogućnosti uvođenja taktnoga voznoga reda na nekim dionicama pruga na sjeveru Hrvatske, predavač na Sveučilištu Sjever Ante Klečina ukazao je na potrebu integrirane mreže svih vrsta prijevoza, kako bi mobilnost bila dostupna korisnicima tijekom cijeloga dana. On je naglasio da je „dostupnost prijevoza i dostupnost destinacija puno važnija od brzine prijevoza“.

Zapaženu prezentaciju imao je viši stručnjak HAKOM-a Ivica Škrtić koji je pokazao primjere iz svoje „inspektorske prakse“ kada su loši inspekcijski nalazi rezultirali pomacima na bolje. Kroz godine smanjene su nepravilnosti oko, npr. isticanja izvadaka iz voznih redova na pojedinim službenim mjestima i točnosti podataka u voznim redovima.

„HAKOM-ove analize redovitosti putničkih vlakova pokazuju da svaki vlak u Hrvatskoj kasni prosječno 15 minuta. Ako se razvrstaju vlakovi po minutama kašnjenja, onda 91 posto vlakova kasni više od 15 minuta, po čemu smo najlošiji u Europi“, zaključio je Škrtić.

Suradnja između upravitelja i prijevoznika je dobra, ali…

Panel diskusiju „Po kojem voznom redu vozimo?“ moderirao je Ante Klečina, a u njoj su sudjelovali predsjednik SZŽ prof. dr. sc. Mladen Nikšić, član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić, direktor ENNA Transporta i član Uprave ENNA Logica Petar Glavaš te direktor Rail Cargo Carrier – Croatia i predsjednik Koordinacije željezničkih prijevoznika koja djeluje unutar HUP-a, Milan Brkić.

„Da bismo imali brzu, modernu i efikasnu željeznicu opravdana su sva gradilišta koja trenutno imamo diljem naše željezničke mreže. Kratkoročni problemi zbog radova na prugama jesu kašnjenja vlakova, smanjene brzine, posebne regulacije prometa, ali bez toga nema dugoročnog boljitka. Izrada voznog reda u takvom kontekstu je golemi izazov, ali ulažemo sve napore kako bismo zadovoljili sve uključene dionike. Nastojimo osluškivati bilo i prijevoznika i putnika i izvođača radova. Puno rada je pred nama i ne sumnjam da će vozni red po kojemu ćemo voziti biti točan, pouzdan i na zadovoljstvo sviju. Presudnu ulogu u tome imat će “ljudski faktor”, sve dok se ne završe sve investicije i uvede suvremeni način upravljanja prometom. Do tada svi moramo imati malo strpljenja i razumijevanja”, rekao je, između ostaloga, u svojoj diskusiji Darko Barišić, ponavljajući već dobro poznati podatak o 1,7 milijardi eura investicija u koridorske pruge do 2028. i 700 milijuna eura u lokalne pruge i kolodvore.

Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić naglasio je izvrsnu suradnju sa lokalnom samoupravom prilikom planiranja voznoga reda, no unatoč tomu, i kad već stupi na snagu novi vozni red, često se javljaju pojedine lokalne sredine i traže promjene.

„Pokušavamo uvijek udovoljiti svim zahtjevima, ali to nas “puno košta”. Teško je zadovoljiti svaku općinu! Zbog zatvora pruga i zamjenskog prijevoza autobusima, smanjenih brzina itd., moramo osigurati oko 30 posto više ljudskih i tehničkih resursa za isti posao koji rade druge željeznice koje nemaju tih poteškoća. Rješenje za kvalitetan vozni red i uvođenje taktnoga voznoga reda, a time i kvalitetne usluge su: dvokolosiječne elektrificirane pruge, novi vlakovi i integrirani promet. Naravno, i veći broj putnika. Zadnjih godina uvedena su besplatna putovanja za učenike i studente, kao naše buduće korisnike, a od ove godine besplatan prijevoz imaju i umirovljenici i osobe starije od 65 godina. To se pokazalo kao dobro ulaganje u povećanje broja putnika“, zaključio je Ukić i najavio dolazak baterijskih vlakova na istarske pruge te dizelskih električnih vlakova na tzv. ličku prugu koji će osigurati više polazaka između Zagreba i Splita.

Direktor Rail Cargo Carrier Croatia Milan Brkić, iako je dobrom ocijenio suradnju sa upraviteljem infrastrukture i drugim prijevoznicima, požalio se na diskriminaciju privatnih prijevoznika i naveo primjer mogućnosti smjene osoblja samo u nekim kolodvorima.

„Osim velikih investicijskih projekta potrebno je ulagati i u održavanje lokalnih pruga, a naročito u sučelja starih i novih pruga. Mi moramo voziti robu istodobno dok se pruge obnavljaju, jer željeznica nema alternativu. Nakon liberalizacije teretnog prijevoza 2013. godine, interes za željeznicu je porastao. Ali prijevoznici neće moći udovoljiti novim zahtjevima korisnika ako se, npr. kod kontejnerskog prijevoza ne usklade potrebe terminala i mogućnosti željeznice, ne uskladi radno vrijeme na pograničnim kolodvorima, ne uvedu “radni” teretni vlakovi i još niz “subjektivnih” poboljšanja. Također, država bi trebala subvencionirati teretni promet na tzv. ličkoj pruzi jer zbog visokih eksploatacijskih troškova željeznički prijevoznici cijenom su se približili cijeni kamionskog prijevoza.“

Direktor ENNA Transporta i član Uprave ENNA Logica Petar Glavaš suradnju sa drugim prijevoznicima također je ocijenio dobrom, a suradnju sa zaposlenicima na izdavanju trasa u HŽ infrastrukturi ocijenio je „đentlmenskom”.

„Dečki u HŽ infrastrukturi daju sve od sebe i izdaju nam „ad hoc” trase brže nego li je to predviđeno Izvješćem o mreži. S obzirom na to da sada više koristimo „ad hoc” trase, trebalo bi njima dati prednost u odnosu na redovne i izvanredne trase”, rekao je Glavaš i naglasio da je 90 posto teretnog prijevoza u međunarodnom prometu, a redovitost vlakova ne ovisi samo o problemima na hrvatskoj mreži nego se oni uvećavaju, s obzirom na stanje u drugim željeznicama, na terminalima, kretanju roba na tržištu itd.

Predsjednik SZŽ prof.dr.sc. Mladen Nikšić objasnio je to da su Savez za željeznicu i HAKOM odabrali temu voznoga reda za panel diskusiju zbog toga što se čini da upravitelj infrastrukturom i prijevoznici često kritiziraju jedni druge, a premalo razgovaraju.

„A da smo “pogodili” temu dokazuje i veliki odaziv na konferenciju jer samo zajedničkim naporima svih dionika moguće je izraditi kvalitetni vozni red kao osnovicu kvalitetne usluge, presudne za poslovanje tržišta željezničkih usluga, a posljedično i kao pomoć u razvoju gospodarstva i boljih demografskih trendova. Pouzdani vozni red je “Sveti Gral”, a da ga dostignemo trebat će nam još puno vremena. To je dugoročna tema o kojoj treba češće razgovarati. Najveća prepreka za kratkoročna poboljšanja na pouzdanosti voznoga reda je rascjepkanost gradilišta širom Hrvatske, tako da nema skoro niti jedne pruge na kojoj se nešto ne gradi. To je dobro za upravitelja, ali nije za prijevoznike”, zaključio je Nikšić.

Sudionici panela jednoglasno su zaključili da treba više razgovarati i rješavati probleme, kako vozni red ne bi bio „plan za mjerenje kašnjenja vlakova“, kako je realizaciju sadašnjeg voznog reda definirao jedan sudionik.

Tekst: Vlatka Škorić

Foto: Dragutin Staničić