Analiza broja veza u kolodvorima

Kvaliteta voznog reda se ne određuje samo brojem polazaka i gustoćom vlakova iz važnih središta po glavnim prugama, i to samo u ciljano vrijeme, nego i prometom vlakova po lokalnim prugama manjeg značaja. Kvaliteta je mjerljiva i to na način da se mjere mogućnosti veza na pojedine vlakove u mjestima -kolodvorima gdje se priključuju vlakovi drugih pruga. Vrlo je značajno je da postoji mogućnost uopće presjesti na drugi vlak, a druga vrlo bitna značajka kvalitete je da na tu istu vezu putnik ne čeka predugo. U nastavku se nalazi dio koji opisuje kako su se odredili kriteriji što je veza i kako su se te veze izbrojile.

Broj veza kroz godine

Iz tablica i slike 1. koji prikazuju broj veza kroz godine, uočljivo je da se broj vlakova, a samim time i broj veza u kolodvorima mijenjao. Budući da je zadnjih godina drastično opao broj vlakova u međunarodnom prometu tako je i pao broj veza. Vlakovi u unutarnjem prometu sa visokim rangom su se zadržali na istoj razini te se usluga – broj veza na ostale vlakove nije značajno mijenjala. Valja napomenuti kako se veze ne ostvaruju samo sa vlakovima visokog ranga, nego i sa putničkim vlakovima. To je dobro na lokalnim razinama – do sto kilometara. Za sve što je iznad sto kilometara, putnički vlakovi ne mogu pružiti dovoljno dobru kvalitetu prijevoza s obzirom na brzinu. U svakom voznom redu postoje velike nelogičnosti u pojedinim mjestima veza – kada lokalni vlak ode samo nekoliko minuta prije dolaska vlaka s visokim rangom i tako veza nije omogućena ili je taj dan više nema. Takav pristup prijevoznika prema putnicima otežava putovanje ako se uopće odluče na putovanje vlakom. U slučaju kašnjenja vlaka s visokim rangom, lokalni vlak, a i obrnuto, bi uvijek trebao čekati i tako ostvariti vezu. Teško je organizirati da svi vlakovi imaju veze na sve druge vlakove, no, kada bi postojao taktni vozni red, tj. vozni red s ujednačenim i gušćim polascima, vrlo lako bi se mogle integrirati sve veze vlakova i ostali modovi prijevoza u jedan zajednički sustav i tako poboljšati mobilnost ljudi i dići je na višu razinu.

Kako do veza

U ovom dijelu će se opisati metodologija kojom su određeni kriteriji za brojanje veza vlakova u pojedinim kolodvorima-mjestima veza. Mjesto veze određeno je kao čvorni kolodvor odnosno kolodvor u kojem je moguće presjesti na drugi vlak i tako nastaviti putovanje. U analizi su sagledani svi međunarodni vlakovi osim pograničnih, te vlakovi u unutarnjem prometu visokog ranga (brzi i intercity).

U međunarodnom prometu veza vlaka podrazumijeva vrijeme u rasponu od 4-60 minuta iza dolaska promatranog vlaka, odnosno 60 minuta ispred dolaska promatranog vlaka. Iznimno, na manjim kolodvorima koji imaju jako mali broj priključnih veza, računa se da je veza od 3-60 minuta.
U unutarnjem prometu veza vlaka podrazumijeva vrijeme u rasponi od 4-30 minuta iza dolaska promatranoga vlaka, odnosno 30 minuta ispred dolaska promatranog vlaka. Iznimno, na manjim kolodvorima koji imaju jako mali broj priključnih veza, računa se da je veza od 3-30 minuta.
Veza vlaka se broji i kada se ona ostvaruje samo jednom tjedno bilo kojeg dana, obično vikendom.
U slučaju kada sezonski vlak koji vozi samo nekoliko dana u tjednu vozi sat vremena prije, odnosno poslije redovnog vlaka, kod tog vlaka broj veza se ne uzima u obzir. (sezonski vlak Adria iz Budimpešte za Split u odnosu na brzi vlak iz Zagreba za Split)
Također, ukoliko vlak visokog ranga u pojedinom kolodvoru ostvaruje veze prema predviđenim granicama, ukoliko iza promatranog vlaka putuje vlak sa nižim rangom i ostvaruje bolju vezu (veza sa manje vremena čekanja), takva se veza ipak računa (brzi vlak). (Brzi vlak u Zaboku ostvaruje vezu u predviđenim granicama prema Đurmancu i Gornjoj Stubici bez obzira što iza brzog vlaka prometuje putnički koji ima povoljniju vezu )
U broj veza ne ulaze vlakovi (bez obzira na rang) koji putuju prugom kojom putuje promatrani vlak visokog ranga. (Kada brzi vlak iz Zagreba dolazi u Koprivnicu, veza može biti samo u smjeru Varaždina, Osijeka i Mađarske, a ne u smjeru Križevaca jer je vlak došao po toj pruzi)
U slučaju kada dva različita vlaka, sa različitim relacijama, jednim dijelom pruge voze spojena zajedno, računaju se kao jedan vlak na toj dionici. (Vlak Rijeka-Osijek i vlak Zagreb-Budimpešta voze zajedno od Zagreba do Koprivnice. Na toj relaciji veze se broje samo za jedan vlak)
Ako u rasponu od 3-60 minuta polaze vlakovi iz mjesta veze prema istom kolodvoru, uzima se samo jedna veza. (Nakon prolaska međunarodnog vlaka Budimpešta-Sarajevo u kolodvoru Strizivojna Vrpolje unutar 60 minuta, postoje tri vlaka u smjeru Vinkovaca koji tamo završavaju vožnju. Računa se samo jedan vlak kao veza)
Ako u rasponu od 3-60 minuta polaze vlakovi s različitim odredišnim kolodvorom, ti vlakovi se broje kao nove veze. (U kolodvoru Koprivnica unutar granica od dolaska promatranog vlaka polaze vlakovi do Osijeka i do Virovitice)
Može se dogoditi da jedan vlak ostvari veze na dva različita mjesta veze na isti vlak, te se to broji kao dvije veze. (Međunarodni vlak iz smjera Vinkovaca u Dugom Selu ostvaruje vezu na vlak u smjeru Križevaca u roku od 60 minuta, te ponovo na taj isti vlak vezu u Zagrebu)
Ako kroz mjesto veze prolazi vlak visokog ranga i ostvaruje vezu s vlaka koji dolazi sa priključne pruge, i ako taj vlak nižeg ranga prometuje iza vlaka s visokim rangom prema istome odredišnome kolodvoru, to se također broji kao veza. (Vlak iz Bjelovara u Križevcima ostvaruje vezu na vlak iz Koprivnice za Zagreb, te iza njega i sam prometuje za Zagreb.)

U Glavnom kolodvoru Zagreb moguće su veze prema četiri smjera tj. prema smjeru Slovenije i Varaždina, prema smjeru Koprivnice i Vinkovaca, prema Sisku te prema Rijeci i Splitu. Kolodvor Zaprešić, iako je čvorni kolodvor, nije promatran kao mjesto veze, jer se u njemu ne zaustavljaju vlakovi s visokim rangom na putu za Sloveniju, dok se pogranični i prigradski vlakovi ne razmatraju u ovoj analizi. Budući da vlakovi u Dugom Selu ne započinju-završavaju vožnju (osim prigradskih koji nisu predmet razmatranja) veze su određivane na sljedeći način:

ako vlak dolazi iz Zagreba u smjeru Koprivnice, veza može biti samo na dolasku iz smjera Novske,
ako vlak dolazi iz Zagreba u smjeru Novske, veza može biti samo na dolasku iz smjera Koprivnice,
ako vlak dolazi iz Koprivnice u smjeru Zagreba, veza može biti samo na odlasku prema Novskoj,
ako vlak dolazi iz Novske u smjeru Zagreba, veza može biti samo na odlasku prema Koprivnici.

U kolodvoru Karlovac moguće su veze u smjerovima Bubnjarci, Zagreb i Ogulin. U kolodvoru Ogulin i Oštarijama moguće su veze u smjeru prema Splitu, Rijeci i Zagrebu. U kolodvoru Rijeka moguće su veze između Zagreba, Ljubljane i zamjenskog autobusa za Lupoglav. U kolodvoru Lupoglav moguće su veze zamjenskog autobusa prema Rijeci, Buzetu i Puli. U kolodvoru Knin moguće su veze između Zagreba, Zadra i Splita. U kolodvoru Perković moguće su veze između Zagreba, Šibenika i Splita.

U kolodvoru Zabok moguće su veze između Zagreba, Đurmanca, Gornje Stubice i Varaždina. U kolodvoru Varaždin moguće su veze između Zagreba, Golubovca, Koprivnice i Čakovca. U kolodvoru Čakovec moguće su veze između Zagreba, Slovenije, Murskog Središća i Kotoribe. U kolodvoru Koprivnica moguće su veze između Zagreba, Varaždina, Virovitice-Osijeka i Mađarske. U kolodvoru Križevci moguće su veze između Zagreba i Koprivnice sa Bjelovarom. U kolodvoru Kloštar moguće su veze Koprivnice i Osijeka sa Bjelovarom.

U kolodvoru Virovitica moguće su veze iz smjera Koprivnice i Osijeka sa Daruvarom odnosno Banovom Jarugom. U kolodvoru Našice moguće su veze iz smjera Koprivnice i Osijeka sa Pleternicom odnosno Požegom. U kolodvoru Našice vlakovi koji voze do stajališta Našice Grad nisu uzimani u analizi kao broj veza. U kolodvoru Bizovac su do voznog reda 2009/2010 g. bile moguće veze iz smjera Osijeka i Koprivnice sa Belišćem. Nakon toga je ukinut putnički promet.

U kolodvoru Osijek moguće su veze između Koprivnice, Belog Manastira, Dalja, Vinkovaca i Strizivojne Vrpolje. U kolodvoru Osijek vlakovi koji voze do kolodvora Osijek Donji Grad nisu sagledavani u ovoj analizi kao broj veza. U kolodvoru Vinkovci moguće su veze između Zagreba, Tovarnika-Srbije, Gunje, Županje i Osijeka. U kolodvoru Strizivojna Vrpolje moguće su veze između Zagreba, Osijeka, Vinkovaca, Slavonskog Šamca i dalje prema Bosni i Hercegovini. U kolodvoru Banova Jaruga moguće su veze između Zagreba i Vinkovaca sa Pleternicom odnosno Požegom. U kolodvoru Novska moguće su veze između Zagreba, Vinkovaca i Siska. U kolodvoru Banova Jaruga moguće su veze između Zagreba i Vinkovaca sa Daruvarom odnosno Viroviticom.

Ova analiza rađena je prema voznim redovima koji su namijenjeni putnicima tzv. kuririma, te prema internim izmjenama i dopunama voznog reda. U nastavku se nalazi tablični prikaz broja veza iz četiri vozna reda, počevši od trenutnog pa prema unazad svakih pet godina. Tablice su podijeljene tako da je posebno analiziran međunarodni promet, posebno unutarnji. Na kraju je zbrojen broj vlakova sa visokim rangom i ukupan broj veza u dolasku i odlasku na te promatrane vlakove u svim mjestima veza na relaciji vlaka.

Bruno Herceg

Foto: A.Klečina